Smijeh od srca jedan od najljepših osjećaja na svijetu. Smijeh uopće ima, osim što nas čini veselima i sretnima, blagotvorni učinak na cijelo naše tijelo, na naše zdravlje.
Jedan od najboljih urođenih obrambenih mehanizama organizma je smijeh, produžava život, održava britak um, potiče dobro raspoloženje, smanjuje hormone stresa.
To su sve dovoljni razlozi da, ako smo se zaboravili smijati, ponovo to naučimo, ako ne drugačije, onda u nekoj radionici smijeha. Primjerice, djeca se nasmiju 200 puta na dan, a odrasla osoba tek 12 puta, što dovoljno govori o tome kako lako zaboravljamo biti sretni.
Ljudi koji se često smiješe, žive, u prosjeku, nekoliko godina duže od onih kojima to nije navika, dok su osobe koje imaju problema s lošim raspoloženjima, naprimjer s depresijom, podložnije mnogo učestalijim zdravstvenim rizicima. Srdačan smijeh potiče rad dijafragme, koja igra ključnu ulogu u krvotoku i samim time potiče cirkulaciju. Postoje dokazi da smijeh ima pozitivan učinak na neke aspekte imuniteta, pomaže u sagorijevanju kalorija, a glasan smijeh u trajanju od deset minuta može sagorjeti između 10 i 40 kalorija.
Upravo zbog niza stresnih situacija i lošeg kvaliteta života, sve su popularnije terapije smijehom, koje čovjeka uče kako se kvalitetno smijati. Osim toga, izazivaju i niz drugih rezultata, poput poboljšane produktivnosti i djelotvornosti, povećanog samopouzdanja i bolje komunikacije s ljudima.
Dakle možemo reći, smijeh djeluje na fizičkoj, ali i na psihičkoj razini. Obe razine jednako su važne i nedovoljno je samo reći koliko toga ovisi o našem raspoloženju, čega je smijeh sastavni dio. Smijeh djeluje kako preventivno, tako i kurativno. Ipak, bolje je po onoj staroj; ‘bolje spriječiti nego liječiti!’ Uveseljavajte sebe i druge, budite zdravi, smijte se.
M.Z.
