Da li se ljudska civilizacija zaista treba zaustaviti do 2050. godine?

Klimatska kriza jedna je od najvažnijih egzistencijalnih prijetnji našeg vremena.

Ove jeseni biti će godinu dana od UN-ovog izvještaja Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC), koji je iznio opseg i utjecaj globalnog zagrijavanja. Izvještaj je izazvalo niz zabrinjavajućih globalnih naslova, uključujući Guardian: ‘Imamo 12 godina da ograničimo katastrofu klimatskih promjena.’

Ali koliko su točna apokaliptična predviđanja? Ipak postoji suglasnost oko jedne ključne točke: globalno zagrijavanje treba zaustaviti na 1,5 ° C iznad predindustrijske razine kako bi se spriječile katastrofalne posljedice. Iako ova razina zagrijavanja ni u kom slučaju nije sigurna, znatno je bolja od prosječnog porasta temperature od 2 ° C ili više.

Pariškim sporazumom iz 2015. godine 195 država se obavezalo na postizanje pojedinačnih ciljeva smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. godine, nastojeći ograničiti zagrijavanje na ‘znatno ispod’ 2 ° C. No, predsjednik Trump izvukao je SAD – drugog najvećeg svjetskog emitera – iz sporazuma u 2017. godini, što čini izuzetno teško postizanje ciljeva navedenih u sporazumu. Iako bi sve zemlje ispunile svoje ciljeve, to bi i dalje vodilo porastu od 3,2 ° C do 2100. godine, prema izvješću UN-a za 2017. godinu – koje pokazuje da su trenutni ciljevi daleko od dovoljnih.

Dr. Debra Roberts, koautorica izvještaja IPCC za 2018., dr. Nicola Beaumont, znanstvenica iz pomorskog laboratorija Plymouth, i Katharine Reich, suradnica ravnatelja UCLA Centra za klimatske znanosti, otkrivaju činjenice iza četiri od najvažnijih naslova.

1. ‘Planeta ima vremena samo do 2030. godine da zaustavi katastrofalne klimatske promjene’

Članak CNN-a, objavljen u listopadu 2018., izvijestio je da ‘vlade širom svijeta moraju poduzeti’ brze, dalekosežne i neviđene promjene u svim aspektima društva ‘kako bi se izbjegle katastrofalne razine globalnog zagrijavanja.’

Znanost: Izvješće IPCC za 2018. utvrdilo je da se emisije moraju smanjiti za 45 posto do 2030. godine (u usporedbi s razinama iz 2010.) kako bi se ograničilo zagrijavanje na 1,5 ° C. Čak i ako se taj cilj postigne, neki od utjecaja globalnog zagrijavanja mogu biti ‘dugotrajni ili nepovratni’, poput gubitka ekosustava i grenlandske ledene plohe.

Ipak, prema Dr. Debri Robertsu, 2030. godinu ne bismo trebali smatrati prekretnicom. ‘Ova ideja da se sve raspada [do 2030.] jednostavno je pogrešna’, ‘To je samo pokazatelj vrste aktivnosti koja se treba dogoditi da bi se globalno zagrijavanje održalo na 1,5 ° C.’

Trenutno stanje: Najnovije brojke govore da većina zemalja potpisanog Pariškog sporazuma nije na putu da ispune svoje pojedinačne ciljeve do 2030. godine.

2. ‘Glavno klimatsko izvješće opisuje snažan rizik od krize već 2040.’

Članak New York Timesa, također objavljen u listopadu 2018., kaže da IPCC izvješće ‘opisuje svijet pogoršan nestašicom hrane i požarima te masovnim odumiranjem koralnih grebena prije 2040. – razdoblje i unutar životnog vijeka većine svjetskog stanovništva.’

Znanost: Prosječne temperature porast će na 1,5 ° C iznad predindustrijske razine do 2040. godine ako se nastavi trenutna stopa zagrijavanja, prema IPCC izvješću, što dovodi do ‘porasta učestalosti ekstremnih događaja’, objašnjava Roberts. To uključuje poplave, toplotne valove, suše i požare.

Ipak, naglašava da 2040. nije krajnji datum, objašnjavajući da će neki projekti – posebno mali otoci – mnogo više utjecati zbog predviđenog porasta temperature.

Trenutno stanje: Nakon prošlogodišnjeg izvještaja IPCC-a uslijedili su pozivi vlada širom svijeta da poduzmu hitnije korake. WWF je pozvao EU – treći najveći svjetski emiter – da do 2040. godine postigne nultu emisiju ugljika.

3. ‘Novo upozorenje kaže da bi ribe moglo ponestati do 2048.’

U članku Huffington Post-a, objavljenom u prosincu 2017., navedeno je: ‘Ako svijet nastavi ribolov svojim trenutnim tempom, do 2048. godine više neće preostati ribe’, na temelju upozorenja WWF-a.

Znanost: Studija o morskoj raznolikosti iz 2006. utvrdila je da će se svjetska zaliha ribe potrošiti do 2048. godine, ako se ribolov nastavi s istom brzinom. Iako je od tada pokrenuo niz zastrašujućih tvrdnji – uključujući da će naši oceani biti mrtvi za 30 godina – projekcija je bila relevantna samo za ribu koju jedemo. ‘Gledali smo samo ribolov velikih razmjera’, objašnjava Beaumont, jedan od koautora studije.

Unatoč značajnim promjenama u okolišu otkako je studija objavljena, projekcija 2048. nije ponovno preispitana – ni na bolje ni na gore. ‘Otada je [bilo] strožeg upravljanja našim ribarstvom’, komentira Beaumont. Međutim, došlo je i do povećanja temperatura oceana, zakiseljavanja oceana i plastike u našim morima – dodatni čimbenici koji također imaju utjecaj.

Trenutno stanje: UN je postavio ključne ciljeve za očuvanje naših oceana, kao dijela svojih ciljeva održivog razvoja. To uključuje očuvanje najmanje 10 posto obalnih i morskih područja do 2020. godine i značajno smanjenje onečišćenja mora do 2025. Beaumont kaže da i pojedinci moraju igrati ulogu, izbjegavajući plastiku za jednokratnu upotrebu i osiguravajući da vam potrošnja morskih plodova bude održiva.

4. ‘Velika vjerojatnost da će ljudska civilizacija prestati postojati do 2050.’

Članak časopisa The Independent, objavljen u lipnju 2019., kaže, ‘ljudska civilizacija, kao što znamo, možda je već ušla u svoje posljednje desetljeće’, prema ‘zabrinjavajućem novom izvještaju’.

Znanost: Izvješće, koje je u svibnju objavio australijski istraživački centar Breakthrough National Center for Climate Recovery, iznijelo je najgori scenarij za 2050. godinu, gdje bi postojala ‘velika vjerojatnost da će ljudska civilizacija nestati.’

Međutim, autori izvještaja nisu naveli postotak koliko bi takav scenarij mogao biti. ‘Važno je razumjeti da ovo izvješće nije znanstveni proizvod’, kaže Reich. ‘Ono što nude autori scenarij budućnosti koji daje određene pretpostavke o tome što bi se moglo dogoditi – nije predviđanje o tome što će se dogoditi’, nastavlja ona.

Iako su brojke u izvješću ekstremnije od većine drugih projekcija, postoje istraživanja koja pokazuju kako bismo ovaj scenarij mogli dostići tijekom sljedećeg stoljeća. Na primjer, scenarij 2050. temelji se na porastu globalnog zagrijavanja od 3 ° C; IPCC kaže da smo na putu da to postignemo do 2100. ako hitno ne poduzmemo mjere. Izvještaj također opisuje svijet u kojem su milijardi ljudi raseljeni zbog klimatskih promjena.

Trenutno stanje: UN poziva zemlje da se obvezaju na cilj nulte emisije do 2050. Neto nulte emisije morale bi biti postignute do 2070. kako bi se zagrijavanje zadržalo na 2 ° C, prema IPCC.