Legenda kaže da je sve počelo s jednom skupinom vrlo energičnih koza u Etiopiji. U dvetom stoljeću, pastir ih primijeti kako nakon branja crvenih bobica iz jednog čudnog grma počinju skakutati… i doslovno plesati! Naravno, nije mogao odoljeti – probao je bobice i ubrzo osjetio isti nalet energije. Tako, zahvaljujući hiperaktivnim kozama, svijet je dobio kavu. Lokalni redovnici ubrzo su shvatili čari bobica – konačno bi ostali budni i tijekom noćnih molitvi.

Kava putuje – od dvaju kontinenta do naših prostora

Od Etiopije kava stiže u Jemen, a zatim u Istanbul, gdje Osmanlije osnivaju prva mjesta za ispijanje kave – danas poznata kao kavane. Tu se uz kavu pričalo, pjevalo, igralo i razmjenjivale ideje. Europa nije dugo čekala – Venecija otvara prvu kavanu 1645., a Engleska  u 17. stoljeću uvodi Penny Universities. Za jedan penij kupci dobivaju kavu, novine i dobru društvenu energiju. I tako je kava postala ne samo društveni ritual, već i mjesto političkih i kulturnih previranja, primjerice u Beču.

Dubrovnik i prvi šumovi kave u Hrvatskoj

Prvi put kavu kušamo u Dubrovniku još u 16. stoljeću, a Zagreb se s kavom ozbiljnije upoznaje 1748. godine, kada trgovac Leopold Duhn otvara prvu kavanu „Kod Duna“ – navodno negdje blizu današnjeg Trga bana Jelačića. Gosti su mogli uživati ne samo u kavi, već i u čaju i čokoladi – prava luksuzna kombinacija za to vrijeme. Kultne zagrebačke kavane poput „Corso“, „Kazališna kavana – Kavkaz“ i „Palainovka“ i danas čuvaju duh dugih razgovora, kreativnih ideja i kulturne tradicije.

Kava danas – ritual koji spaja ljude

Pitanje „Hoćemo li na kavu?“ nije samo poziv na šalicu toplog napitka – to je poziv na druženje, razgovor i dijeljenje trenutaka. I dok životni tempo ubrzava, kava i dalje ostaje naš kulturni ritual. Nekoliko povijesnih lokacija, poput „Kavkaza“, još uvijek čuva duh onih dugih razgovora i razmjene ideja.

Možemo li računati da će ritual trajati zauvijek?

Nažalost, klimatske promjene prijete našoj omiljenoj navici – suše, bolesti i gubitak plodnog tla utječu na milijune farmera diljem svijeta. Nestléov NESCAFÉ Plan 2030 postavlja ciljeve održive proizvodnje: do kraja 2025. godine 100% kave bit će iz odgovornih izvora, a regenerativna poljoprivreda sve više podržava poljoprivrednike i okoliš. Lani je distribuirano 21 milijun sadnica kave, osiguravajući prinose i prilagodbu klimatskim promjenama.

Na taj način Nestlé čuva ne samo naš ritual ispijanja kave, već i njegovu budućnost – da i generacije koje dolaze mogu uživati u šalici koja je jednom počela zahvaljujući hiperaktivnim kozama.