Lidija Dimkovska, dobitnica nagrade Europske unije za književnost 2013. i autorica romana Rezervni život
Glavne junakinje Srebra i Zlata, blizanke rođene sa spojenim glavama, tragaju za smislom u životu obilježenom teškom fizičkom deformacijom, u obiteljskom i društvenom okruženju ispunjenom otuđenošću, drugošću i (ne)prihvaćanjem.
Osobna drama koja se odvija u razdoblju između 1984. i 2012. između Skoplja i Londona oslikana je na pozadini dramatičnih povijesnih zbivanja te nadilazeći individualnu dimenziju doseže razinu kolektivnog sjećanja i povijesti. S obiljem neobičnih, često bizarnih zapleta, s psihološkim analizama, specifičnim pogledom na ljubav, stvarnost i vrijeme u kojem živimo, roman „Rezervni život“ je osobna, politička i povijesna priča za koju je autorica nagrađena Nagradom Društva pisaca Makedonije (2012.) i Nagradom Europske unije za književnost (2013.)
Nakon „Skrivene kamere“ (2004.) „Rezervni život“ (2012.) je drugi roman višestruko nagrađivane makedonske pjesnikinje, prozaistice i prevoditeljice Lidije Dimkovske, jednog od nesumnjivo najsnažnijih kreativnih glasova među makedonskim piscima novije generacije.
SVE PTICE PJEVAJU – Evie Wyld
Jake Whyte živi sama na sumornom, gotovo pustom otoku u blizini britanske obale. Uzgajivačici ovaca s muškim imenom Jake jedino društvo na otoku je njezin pas, kojeg ona i zove jednostavno Pas. Nevolje nastupe kada netko – ili nešto – počinje ubijati Jakeine ovce. Isprva Jake posumnja na lokalne tinejdžere ili na divlje životinje, no uskoro postaje jasno da je to stvorenje – stvarno ili izmišljeno – znatno tajanstvenije. Jakeina napeta priča odvija se kroz dvostruku naraciju. Dok se događaji u njezinom životu na otoku odvijaju kronološki, epizode iz njezinog prijašnjeg života prikazuju se u flashbackovima, otkrivajući zlokobne i prijeteće detalje iz njezine prošlosti. To uključuje i vrijeme koje je provela strižući ovce u zapadnoj Australiji, mučan preokret sudbine koji je natjera da se bavi prostitucijom i traumatična iskustva koja su temeljni uzrok Jakeine trajne iskorijenjenosti i izolacije. Jake je istodobno proganjana prošlošću i suočena s neprestanom borbom sa sadašnjošću pa intenzitet i napetost u romanu rastu prijeteći da će se to dvoje sudariti.
Za ovaj roman objavljen 2013. autorica je nagrađena brojnim književnim nagradama – između ostalog i nagradom „Encore Award“ 2013. te „Jerwood Fiction Uncovered Prize“, „Miles Franklin Award“ i Nagradom EU za književnost 2014.
OTELO: ARAP IZ VLORE – Ben Blushi
Zahvaljujući pripovjednome stilu, bogatstvu jezika i dubokoj erudiciji, roman Otelo: Arap iz Vlore Bena Blushija jedno je od najljepših i najprofinjenijih djela albanske književnosti.
Radnja romana odvija se u 14. stoljeću, u dva poznata urbana središta srednjega vijeka: u Veneciji i Vlori. Pozadina događaja odgovara stvarnosti, a autorova književna nadgradnja tijesno je povezana s povijesnim činjenicama pa se stječe dojam da su se oni uistinu dogodili prije više od 600 godina u Vlori, a da ih je Shakespeare preuzeo i premjestio u Veneciju. Jedan od najintrigantnijih elemenata Blushijeva romana upravo je karakterizacija likova, preuzeta i prilagođena iz Otela, jedne od najpoznatijih Shakespeareovih tragedija. Otelo tako upoznaje Desdemonu, Emiliju i Jaga u Veneciji, ali neobičnim spletom okolnosti dio života provede u albanskoj Vlori, ostvarujući interakcije s mnogim zanimljivim likovima, poput srpskoga princa Kasija, glasovitog liječnika Stefana Gjike, odvažnog ratnika Andree i turskog osvajača Hamita.
Nemoguće je pisati o Otelovoj ljubavi prema Desdemoni – u društvu uronjenome u beskrupulozne navike i interese – bez ljubomore, izdaje, prevare, izopačenosti, patnje i ubojstva. Zato je ovaj roman, za koji je autor primio nagradu Europske unije za književnost 2014. godine, prije svega priča o ljubavi, o načinu na koji ona može odrediti sudbinu i promijeniti tijek događaja, pa samim time utjecati i na cijelo društvo ili povijesno razdoblje.
SMRT VOZI AUDI – Kristian Bang Foss
Glavni junak (bolje reći antijunak) Asger živi u Kopenhagenu sa svojom djevojkom i njezinom kćeri i radi u reklamnoj agenciji. Nakon katastrofalno loše odrađene reklamne kampanje Asger dobiva otkaz i počinje provoditi dane izležavajući se na kauču i opijajući se. Kad ga djevojka ostavi, Asger se preseli u unajmljeni stan na periferiji, gdje živi izolirano i bez kontakata s dotadašnjim prijateljima i kolegama. Pola godine kasnije prinuđen je prihvatiti posao pomoćnika invalidnoj osobi u turobnom naselju na periferiji Kopenhagena, gdje se brine za invalida Waldemara. Njihova dnevna rutina ogledni je primjer krajnjeg beznađa, no Waldemar je smislio izlaz: plan mu je posjetiti glasovitog iscjelitelja koji živi u Maroku. Asger je skeptičan, no ipak pomaže Waldemaru da prikupi novac za putovanje i nakon kratkog vremena dvojica se supatnika nađu na putu kroz Europu. No putem ih prati osoba u crnom Audiju, i dok se približavaju Maroku putovanje se pretvara u utrku sa smrću.
Ova komedija apsurda, u kojoj glavni junaci osjećaju neodoljivu potrebu da se iščupaju iz okova besciljnog životarenja, osvojila je 2013. godine Nagradu EU za književnost.
