Valunzi, noćno znojenje, nesanica – 80% žena u menopauzi pati u tišini, iako rješenja postoje

Liječnici: Čak do 80 posto žena u menopauzi iskusi simptome valunga i noćnog znojenja. Rješenja postoje, ali o njima moramo razgovarati

Valunzi ne pitaju za godište – mogu krenuti već oko četrdesete, taman kad mislite da ste napokon pohvatali konce života. Onda krenu skokovi temperature bez najave, a kalendar menstruacije postane igra pogađanja – hoće li, neće li? A vrhunac showa stiže oko same menopauze, kad hormoni odluče ući u cirkusku fazu, i još neko vrijeme ostanu na bini i nakon završnog pljeska.

17. lipnja 2025. – Do kraja ove godine čak 1,1 milijarda žena diljem planeta ući će u menopauzu ili postmenopauzu – što znači da će valunzi i noćno znojenje postati globalna svakodnevica (a ne samo razlog za otvaranje prozora usred zime). Do 80 posto žena u toj životnoj fazi osjeti simptome koji uključuju sve od vrućih valova do osjećaja kao da vam tijelo ima vlastiti termostat – i stalno ga kvari.

Iako je riječ o najčešćim simptomima menopauze, o njima se i dalje (nažalost) šuti, pogotovo u Hrvatskoj, gdje bi se valunzi vjerojatno lakše priznali da se zovu „privremeni toplinski valovi“ ili „vatromet hormona“. Ipak, postoji dobra vijest – rješenja ima! Samo trebamo početi govoriti o njima bez srama i šaptanja.

Upravo zato je održan okrugli stol znakovitog naziva „Razgovarajmo o menopauzi – razbijanje tabua i promicanje otvorenog razgovora“, jer ako možemo javno komentirati vremensku prognozu i bolove u leđima, možemo i menopauzu!

Na okruglom stolu su sudjelovali prof. dr. sc. Marina Šprem Goldštajn, predsjednica Hrvatskog društva za menopauzu i subspecijalistica ginekološke endokrinologije i humane reprodukcije KBC Zagreb, prim. dr. Ivan Jandrić, član Upravnog odbora Hrvatskog društva za menopauzu i subspecijalist ginekološke endokrinologije i humane reprodukcije OB Slavonski Brod, Daria Lorenci Flatz, glumica i Karmela Vukov-Colić, TV voditeljica.

Menopauza predstavlja kraj fizioloških menstrualnih krvarenja, odnosno kraj reproduktivne dobi žene, a nastupa kada žena nema menstruaciju tijekom dvanaest uzastopnih mjeseci. Trećina žena ima snažne simptome menopauze koji značajno narušavaju kvalitetu života, a unatoč prevalenciji simptoma, više od 70 % žena ostaje neliječeno.

“Na žalost, veliki broj žena ne potraži liječničku pomoć zbog stigme i srama, stoga su ovakvi događaji važni kako bismo skinuli društvenu stigmu s menopauze i pojasnili mogućnosti liječenja. U Hrvatskoj je menopauza i dalje tabu tema, ali vidimo pomak. Danas je terapijski spektar puno širi nego što je prije bio, postoje hormonske i nehormonske terapije, no ključno je da danas ne postoji razlog da žene ne potraže pomoć, neovisno o težini simptoma”, izjavila je prof. dr. sc. Marina Šprem Goldštajn, predsjednica Hrvatskog društva za menopauzu i subspecijalistica ginekološke endokrinologije i humane reprodukcije KBC Zagreb.

Više od polovice žena u Europi doživljava valunge u rasponu stopa od 56% do 97%. Oni mogu početi i do 10 godina prije menopauze, a kod nekih žena već u dobi od 40 godina. Vrhunac dosežu neposredno oko menopauze, kada se promjene u redovitosti menstrualnog ciklusa i preskakanje menstruacija javljaju češće, te prvih nekoliko godina nakon menopauze. Valunzi mogu trajati i do 10 godina, a prema jednoj britanskoj studiji, žene u prosjeku imaju 33 vala vrućine i noćnog znojenja tjedno te oni mogu značajno utjecati na brojne aspekte ženskog života, uključujući san, sposobnost fokusiranja i osobne odnose.

Iako se simptomi razlikuju od žene do žene, najčešći simptomi menopauze na koje se žale pored valunga su glavobolja, bolovi u zglobovima, ali i mentalno zdravlje, pri čemu 76% žena osjeća razdražljivost, 29% depresiju, a 14% njih se osjeća anksiozno¹.

“Kako “boli menopauza” u pravilu se šuti, te nema proaktivnog pristupa u liječenju. S druge strane su žene slabo informirane o opcijama liječenja koje im stoje na raspolaganju i nezadovoljavajuć je mali postotak žena koje će primiti odgovarajuću terapiju. Iznimno je važno da na vrijeme adresiramo simptome, jer tako osiguravamo poboljšanje  kvalitete života i održavanje zdravlja”, rekao je prim. dr. Ivan Jandrić, član Upravnog odbora Hrvatskog društva za menopauzu i subspecijalist ginekološke endokrinologije i humane reprodukcije OB Slavonski Brod.

Žena prosječno u razdoblju menopauze provede gotovo jednu trećinu života, većina ih ulazi u menopauzu u dobi od 45 do 55 godina, u periodu kad su u punoj životnoj i radnoj snazi, a s druge strane većini njih simptomi menopauze značajno utječu na kvalitetu života. Unatoč ovoj statistici i dalje postoji stigma oko razgovora o menopauzi u javnosti, a ne postoji niti razumijevanje okoline za tegobe s kojima se dio žena susreće.

“Mi žene najviše razgovaramo jedne s drugima tijekom cijelog života, o svim svojim hormonalnim promjenama i fazama, tako da kad dođemo do prvih simptoma perimenopauze već smo lavice po temama hormonalnih promjena. Danas je srećom puno lakše razgovarati o temama ženskog zdravlja i jako je važno da govorimo o ovoj temi bez srama”, rekla je Daria Lorenci Flatz.

Poražavajući rezultati istraživanja provedenog među ženama ukazuju da čak polovica žena u postmenopauzi smatra da je to tema o kojoj se ne govori, a više od polovice njih, 52%, kao razlog navode sram ili strah od razgovora o „propadanju“ tijela².

Kad se pak govori o utjecaju menopauze na radnom mjestu, 36% žena doživljava neku vrstu negativnog utjecaja: od smanjene produktivnosti (17%), straha od komuniciranja simptoma kolegama (14%) do izravne diskriminacije (7%). Svega 24% žena se osjeća ugodno u razgovoru s poslodavcem o temi menopauze, a više od polovice (57%) ispitanika vjeruje da žene nemaju podršku na radnom mjestu³.

““U menopauzi se osjećamo potpuno same, pa je važno s nekim o problemima progovoriti. Razgovori s prijateljicama i s liječnicima su od presudne važnosti. Važno je da shvatimo da je i menopauza faza koja je prolazna i da je, ako o njoj govorimo, možemo lakše i bolje prevladati. Nužno je raditi na tome da maknemo stigmu s ove teme”, naglasila je Karmela Vukov – Colić.

Lijekovi za valunge uključuju hormonske i nehormonske lijekove s dokazanom učinkovitošću, no najvažnije je otvoreno razgovarati sa svojim ginekologom koji će propisati najprikladniju terapiju.