Zamislite večeru za stolom prepunim izvanrednih žena koje su prkosile pravilima – umjetnica, spisateljica, feministkinja, znanstvenica. Razgovori su žestoki, ideje odvažne, a normama se ne nazire ni traga. Poslije Sapfo vodi vas upravo u takav svijet – roman koji plete priče o ženama koje su bile ispred svog vremena, odbijale se uklopiti i stvarale revoluciju, bilo perom, kistom ili vlastitim životom. Ako su Vas oduvijek privlačile priče o onima koje su rušile barijere, ovaj roman je vaša sljedeća nezaobilazna destinacija.
Žene koje su prkosile normama. Umjetnice, spisateljice, znanstvenice, feministice. Njihove priče, isprepletene s fragmentima Sapfine poezije, stvaraju mozaik borbe, emancipacije i umjetničke revolucije – od Italije 1880-ih do Pariza i Londona 1920-ih.
Roman koji slavi žensku hrabrost, umjetnički modernizam i borbu za prava koja danas uzimamo zdravo za gotovo.
Prvijenac Selby Wynn Schwartz, fragmentarni roman Poslije Sapfo, bio je u širem izboru Bookerove nagrade 2022. godine, a njegova originalna, hrabra i lirična proza otad osvaja čitatelje i kritiku u cijelom svijetu.
Ispričan u nizu vinjeta, roman Poslije Sapfo ispisuje biografske fragmente o životima briljantne skupine feministica, znanstvenica, umjetnica i spisateljica, od Italije 1880-ih do Pariza i Londona 1920-ih, dok se bore za oslobođenje, pravo izbora i kontrolu nad vlastitim životima. Sarah Bernhardt, Colette, Eileen Gray, Lina Poletti, Natalie Barney, Radclyffe Hall, Vita Sackville-West, Virginia Woolf: ovo su samo neke od žena (neke slavne, druge dosad neopjevane) koje dijele stranice ovog romana. Implicitno ili eksplicitno, starogrčka pjesnikinja Sapfo igra važnu ulogu u životima svih ovih žena, a njihove međusobno povezane biografije isprepliću se s fragmentima Sapfine poezije. Sve su to žene koje ne pripadaju svojem vremenu jer ih smatraju previše drugačijima. Prkose svojim okolnostima, preuzimaju nove identitete, pomiču rodne uloge i granice u svojim životima, umjetnosti i društvu.
Poslije Sapfo priča je o feminizmu i emancipaciji žena; to je priča o modernizmu viđenom kroz objektiv umjetnica, ali i o usponu fašizma. To je pjesma mnoštva glasova koja slavi žene i pionirke prošlosti – i nudi nadu za našu sadašnjost i našu budućnost. Knjiga završava 1928. godinom, kada su Engleskinje dobile pravo glasa i kada je V. Woolf objavila Orlanda: životopis, roman koji propituje povijesnu zadanost rodnih uloga.
„Lirično, temeljeno na istraživanju, strastveno i posve jedinstveno.“
The Guardian
„Blistav, maštovit dragulj…Sjajna proslava pionirki misli koje su odbacile poslušnost i samozatajnost… Očaravajuće.“
The Independent
“Sarah Bernhardt, Virginia Woolf, Lina Poletti, kao i niz drugih žena i umjetnica koje su prkosile konvencijama svoga vremena ― sve su one oživljene na nov način u ovom očaravajućem romanu-kolažu…” Daily Mail