Često možemo čuti da je hladnoća dobra za naše zdravlje, a da li znate koje su te dobrobiti koje naš um i naš organizam imaju od niskih temperatura?
Više energije – Izloženost hladnim temperaturama, npr. šetnja po hladnoći, ispunit će vas energijom pa ćete biti “energični” i po povratku u toplo. Da bi hladnoća imala takav učinak, ne morate biti dugo izloženi. Dovoljna će biti i kratka šetnja – zato, idite na brzo hodanje.
Bolji san – Ljudi koji pate od nesanice imaju višu tjelesnu temperaturu, pa će im spavanje u lagano rashlađenoj prostoriji, na idealnoj temperaturi od 16 do 20 stupnjeva Celzijusa, pomoći da bolje spavaju. Kako oni koji pate od nesanice, tako i svi ostali.
Sagorijevanje kalorija – Hladnoća potiče sagorijevanje kalorija u tamnom masnom tkivu. Tamno masno tkivo proizvodi toplinu i sagorijeva masnoće. Kod beba ono služi za reguliranje tjelesne temperature, dok se ono kod odraslih nalazi u manjim količinama.
Mozak bolje radi – Dokazano je da na visokim temperaturama ljudi rjeđe donose veće i složenije odluke. Toplo vrijeme brže iscrpljuje naše rezerve glukoze, a pošto glukozu koristimo u mentalnim procesima, njen nedostatak utječe na našu sposobnost donošenja odluka.
Bolje disanje – U jesen i zimu zrak je boljeg kvaliteta nego u proljetnim i ljetnim mjesecima. Zbog svježeg, čistog zraka ovo doba godine je idealno za boravak u prirodi, duge šetnje i duboko disanje.
Savršeno za trčanje – Da li ste se ikada pitali zašto se maratoni održavaju u kasnu jesen? Zato što je na nižim temperaturama lakše i ugodnije trčati. Trčanje po toplom i vlažnom vremenu djeluje vrlo iscrpljujuće na naše tijelo. Istraživanja su dokazala da po hladnoći trčimo brže, što znači da u kraćem vremenu možemo sagorjeti više kalorija.
Manje upala i infekcija – Upala mišića često se ublažuje stavljanjem leda na otečeno i bolno mjesto. Isti efekt imaju i niske temperature zraka. Mnogi atletičari u liječenju upala i povreda koriste krioterapiju, odnosno terapiju ledom – izlaganje ekstremno hladnim temperaturama. Boravak na otvorenom čini nas otpornijima. To je zato što se broj stanica koje se bore protiv infekcija zapravo povećava kada boravimo na hladnoći.
Bolje se osjećamo – Po hladnom vremenu ne moramo se brinuti o tome kako izgledamo u bikiniju ili kupaćim gaćama, što nam podiže samopouzdanje. A to je i doba godine kada razmišljamo o vježbanju, zbog donošenja novogodišnjih odluka.
Više cijenimo dane koji dolaze – Istraživanja su pokazala da ljudi koji žive u područjima gdje je uvijek toplo i sunčano nisu sretniji od drugih. Ljudi su najboljeg raspoloženja poslije dužeg perioda hladnijih i tmurnijih dana.
Nema insekata – Niske temperature ubijaju insekte kao što su komarci, što znači da se ne moramo braniti od ovih tih sitnih dosadnih napasnika, koji nam mogu i prenijeti neku zarazu.
Boravak na umjereno hladnom zraku uvelike će pomoći našem organizmu da se osjeća bolje. Kao ni u svemu, tako ni u boravku na hladnoći ne treba pretjerivati. Osim toga, šetnja će biti ugodnija ako je u društvu.
M.Z.
