Ljeto djeci donosi ono što najviše vole – more, kupanje, trčanje po plaži, igru do mraka i dane bez školskog zvona. No, visoke temperature, sunce, bazeni i ljetne viroze ponekad naprave mali zdravstveni nered.
Srećom, velik dio ljetnih tegoba može se spriječiti jednostavnim navikama.
„Roditeljima uvijek naglašavam da se velik broj ljetnih tegoba može riješiti dovoljnim unosom tekućine, zaštitom od sunca, higijenom ruku i pažljivim čuvanjem hrane“, ističe dr. Sandra Lipovača, pedijatrica Poliklinike Salvea.
Djeca lako zaborave piti. Roditelji ne bi trebali.
Dojenčad i mala djeca posebno su osjetljiva na vrućinu jer brže gube tekućinu. Problem je što se dijete usred igre, naravno, neće baš sjetiti stati i popiti čašu vode.
Suhe usnice i jezik, tamniji urin, rjeđe mokrenje, žeđ, umor ili neuobičajena razdražljivost mogu biti prvi znakovi dehidracije.
„Najčešća pogreška koju vidimo je da dijete tijekom igre zaboravi piti. Roditelji trebaju nuditi tekućinu redovito, a ne čekati da dijete samo zatraži“, upozorava dr. Lipovača.
Kod jače iscrpljenosti, smetenosti, omamljenosti ili poremećaja svijesti potrebno je odmah potražiti liječničku pomoć.
Ljetne viroze
Ljeti se, osim temperature zraka, podiže i broj virusnih i probavnih infekcija. Među češćima su enterovirusi, norovirusi i adenovirusi, a enterovirusi mogu izazvati i bolest šaka-stopala-usta, osobito kod djece vrtićke dobi.
Tu su i probavne tegobe povezane s hranom koja nije pravilno čuvana. Povraćanje i proljev kod djece najvažnije je pratiti kroz njihovo opće stanje i moguće znakove dehidracije.
Drugim riječima – nije presudno samo koliko je puta dijete trčalo na WC, nego kako izgleda, ponaša se i koliko tekućine uspijeva zadržati.
Krema za sunčanje nije čarobni štit
Dječja koža osjetljivija je na sunce, a opekline u djetinjstvu mogu ostaviti posljedice. Zato se zaštita ne bi trebala svesti na brzo mazanje kremom prije izlaska na plažu.
Hlad, lagana odjeća, šešir, sunčane naočale i izbjegavanje najjačeg sunca jednako su važni. Krema je dio zaštite, ali nije dozvola za cjelodnevno prženje na suncu.
More hladi, ali uši baš i ne vole vlagu
Kupanje je jedan od zaštitnih znakova ljeta, no upravo zbog njega pedijatri češće viđaju upalu vanjskog zvukovoda, poznatu kao „plivačko uho“.
Vlaga koja ostane u uhu može oštetiti njegovu prirodnu zaštitnu barijeru i pogodovati upali. Nakon kupanja zato je dobro djetetu nježno osušiti uši, posebno ako je sklono upalama.
Isto vrijedi za bazene – treba izbjegavati vodu upitne kvalitete, a gutanje vode ipak ostaviti za one trenutke kad dijete baš odluči testirati granice roditeljskog strpljenja.
Ubod je najčešće samo neugodan, ali neke reakcije nisu za čekanje
Komarci, ose i drugi ljetni „leteći gosti“ najčešće ostave svrbež, crvenilo i oteklinu. No kod neke djece reakcija može biti ozbiljna.
Otežano disanje, oticanje usana, jezika ili lica, promuklost ili nagla slabost nakon uboda znakovi su zbog kojih treba odmah potražiti liječničku pomoć.
U prirodi treba misliti i na krpelje pa nakon igre pregledati djetetovu kožu.
Nekoliko malih navika za mirnije ljeto
Dovoljno tekućine, pametna zaštita od sunca, čiste ruke, pravilno čuvanje hrane i malo više pažnje nakon kupanja mogu napraviti veliku razliku.
Jer ljeto bi ipak trebalo završiti s preplanulim nosićem, mokrim ručnikom i punom galerijom fotografija – a ne s nepotrebnim posjetom pedijatru.
