11. ožujka 2023. – Svi smo čuli za Vikinge. Bio je to „ratnički narod“ koji je snažno utjecao na mnoge dijelove Europe. Poznati su po pljačkanju i ostavljaju krvavog traga za sobom, napadima na gradove i ubijanju ljudi diljem kontinenta. U okviru „Sezone Vikinga“, tematskog bloka u ožujku, Viasat History predstavlja dva nova dokumentarca, Vikinzi: Istinita priča i Vikinzi: Izgubljeno kraljevstvo, koji bacaju novo svjetlo na taj legendarni skandinavski narod. U ovom ćemo članku predstaviti neka od najnovijih otkrića.
Ne, nisu se pojavili niotkuda potkraj osmog stoljeća
Povijest nam govori da je takozvano „vikinško doba“ započelo potkraj osmog stoljeća – preciznije, 793. godine, kad su napali Lindisfarne, otok u blizini Engleske. Ubili su i silovali stanovnike te opljačkali sve što su pronašli, a tu su svoju „tradiciju“ nastavili i sljedećih gotovo 300 godina. Nitko ih prije Lindisfarnea nije ni čuo ni vidio – ali je li doista bilo tako? Jesu li se pojavili niotkuda? Zapravo, priča je daleko složenija nego što smo nekoć mislili. Budući da Vikinzi nisu vodili povijesne zapise, povjesničari su dugo vremena mogli samo nagađati kad je započela njihova vladavina, odnosno vikinško doba (upravo su zato taj događaj povezivali s napadom na Lindisfarne). No to se odnedavno promijenilo.
Godine 1852. u velikom humku – grobu – u Borreu u Norveškoj pronađeni su ostaci vikinškog broda. Bio je okružen oklopima, oružjem, ostacima konja, konjičkom opremom, srebrom i zlatom, pa je jasno da je pripadao nekom bogatom čovjeku ili klanu – a to je bilo očito već i u trenutku pronalaska. Međutim, istraživači su njegovu starost mogli utvrditi tek 150 godina kasnije, i to zahvaljujući suvremenoj tehnologiji, pa su zaključili da je grob 793. godine već bio star više stoljeća. Bogataški brod zakopan je ondje puno prije nego što su Vikinzi počeli napadati susjedne države. Dakle, moćna skandinavska kultura postala je stoljećima prije početka vikinškog doba.
Ropstvo je imalo važnu ulogu
Trgovina ljudskim životima predstavljala je važan element vikinške trgovinske mreže. Bili su najjeftiniji izvor radne snage za obradu zemlje, proizvodnju i gradnju. Stoga je ropstvo postalo ključna sastavnica njihove trgovine. Međutim, nepostojanje povijesnih zapisa i činjenica da je posmrtne ostatke robova teško identificirati otežavaju proučavanje ropstva u Skandinaviji. Nađeni su željezni okovi i lanci, no nije moguće sa sigurnošću utvrditi da su njima bili vezani robovi. Stoga se dokaze moralo potražiti drugdje.
Otprilike u vrijeme kad su Vikinzi počeli upadati u Britaniju, napali su i Irsku. Do oko 841. godine već su se bili naselili i osnovali svoje uporište u zaštićenom zaljevu s dubokom prirodnom lukom. Onamo su počeli dovoditi i prevoziti ljude: u irskim se arhivima nalaze brojni dokazi da su Vikinzi odvodili stanovnike iz njihovih domova. U 830-im i 840-im godinama odvodili su samo pojedince, no s godinama su postajali sve gramziviji. Jedan od najpoznatijih primjera dogodio se 895. godine, kad su Vikinzi napali Omagh – jedno od najvažnijih vjerskih središta u Irskoj – i odveli 710 ljudi. U nekim su slučajevima taoce otimali radi naplate otkupnine, budući da su shvatili da je isplativije naplaćivati povratak ljudi u njihova mjesta nego ih prevoziti na neku daleku tržnicu robova. Čak su za popriličnu naknadu ponekad bili i plaćeni ubojice.
Znamo da su Borre i druga vikinška naselja bila bogata davno prije već spomenutog napada na Lindisfarne. Čini se da je to bogatstvo bilo rezultat postojanja visokorazvijenog, komercijalno ustrojenog društva – gospodarstva temeljenog na trgovini. A to su samo neke od tajni koje će dokumentarni filmovi Vikinzi: Istinita priča i Vikinzi: Izgubljeno kraljevstvo otkriti tijekom „Sezone Vikinga“ u ožujku na programu Viasat History.
Za više informacija o programu Viasat History, posjetite www.viasathistory.com.hr
Pratite na: https://www.facebook.com/ViasatHistoryHR
