Malo se priča o tome koliko su ‘brzi testovi’ pouzdani. Postoji puno slučajeva da se pacijenti javljaju na hitan prijem jer se osjećaju izuzetno loše, imaju sve simptome virusa SARS-CoV-2, a na hitnoj im naprave brzi antigenski test koji pokaže da su negativni. I takvi pacijenti se šalju na kućnu njegu, prestrašeni, sa zastrašujućim simptomima, a ne znaju kome se uopće javiti za pomoć i otkud početi.
Kod takvih pacijenata se treba napraviti serološki test putem krvi da se utvrdi prisutnost antitijela koje je organizam razvio pri susretu s virusom, a koja ukazuju na to da je pacijent prebolio infekciju ili je bio u kontaktu s virusom. Pitanje je zašto liječnicima opće prakse nije dozvoljeno (nisu u mogućnosti) izdati uputnicu za serološko testiranje i zašto u bolnicama ne rade ‘pod normalno’ takva testiranja.
Razgovarali smo sa doktoricom Silvanom Mišković iz Poliklinike Analiza da nam objasni zašto brzi testovi nisu ‘pouzdani’, kako i na koji način pomoći sebi ili bliskoj osobi koja ima simptome virusa SARS-CoV-2, a test pokazuje da su negativni, na koji način pomoći osobama koje imaju simptome dugog covida, postoje li kakvi antivirusni lijekovi koji se daju COVID pacijentima.
Testove koji se koriste u dijagnostici COVID-19 infekcije ne bi trebalo promatrati kroz prizmu ne pouzdanosti jer uz epidemiološke mjere oni predstavljaju dragocjenu pomoć u borbi protiv pandemije uzrkovane SARS-CoV-2 virusom. Ono što može učiniti test nepouzdanim je činjenica da nije proveden u skladu sa indikacijom (namijenom) za testiranje, kliničkom slikom te epidemiološkim podacima.
Poznato je da brzi antigenski testovi imaju najveću pouzdanost do 5-6 dana od početka simptoma pa ih ne treba savjetovati osobama koje imaju simptome 10-ak dana ili serološki test nikako ne bi trebalo provoditi kod osobe kojoj simptomi traju 3 dana, jer se razvoj antitijela očekuje tek kroz 7-10 dana.
Ključni cilj ljudskih antitijela protiv SARS-CoV-2 virusa je takozvani S protein – „spike” na površini virusa, a serološkim testovima određuju se IgM, IgG i IgA antitijela. IgM antitijela su prva antitijela koja se javljaju kao odgovor na virusnu infekciju. Obično se pojavljuju krajem prvog tjedna od početka bolesti, znači tijekom akutne faze, a zatim nestaju. IgG antitijela pojavljuju se ubrzo nakon IgM antitijela, dosežu visoku razinu tijekom akutne faze bolesti, a nakon preboljenja bolesti njihova razina opada na niže vrijednosti te takva ostaju prisutna dulje vrijeme. IgA antitijela pokazuju sličnu pojavnost kao i IgM antitijela.
Važno je naglasiti da dijagnostički testovi nisu izolirane cjeline, nego predstavljaju nadogradnju jedan na drugog, jer svjedoci smo situacija da osoba obavi antigensko testiranje izvan predviđenog roka ili da je koncentracija nukleokapsidnog virusnog antigena niska što se rezultira negativnim nalazom, ponekad i PCR test bude negativan ili graničan i ostavlja osobu u nedoumici uzroka njegovih simptoma.
Upravo objašnjenje te situacije nude serološki testovi antitijela, jer njihov osnovni cilj je praćenje razvoja imuniteta kako kod asimptomatskih bolesnika (osoba je zaražena, ali ne pokazuje znakove bolesti) tako i kod osoba koje imaju jasnu kliničku sliku COVID-19 infekcije.
Upravo su nam serološki testovi prisustva antitijela vrijedna pomoć kod asimptomatskih osoba ili kod osoba sa blagim simptomima, koje nisu ni pripisivali koronavirusnoj infekciji, ali s vremenom sve više osjećaju kroničan umor, bolove u zglobovima, imaju manjak koncentracije ili lošije spavaju, zapravo imaju simptome post-COVID sindroma. Pa iako se post-COVID sindrom najčešće javlja kod osoba koje su preboljele tešku i umjerenu infekciju, moguć je i kod osoba sa blagim oblikom bolesti.
Kod takvih osoba ne primjenjuju se antivirusni lijekovi jer su oni namijenjeni liječenju akutnog koronavirusnog infekta već uz multidisciplinarnu kontrolu od strane liječnika, nužno je korigirati nedostak vitamina i minerala posebno vitamina D, vitamina B skupine, magnezija uz uravnoteženu prehranu i primjerenu tjelesnu aktivnost., pojašnjava dr Silvana Mišković iz Poliklinike Analiza.
U skladu sa zdravstvenim trendovima, Poliklinika Analiza u svoj laboratorij uvela je brzi dijagnostički test za odvojeno detektiranje IgM i IgG antitijela specifičnih za SARS- CoV2 virus u uzorku seruma i plazme u svrhu profesionalne dijagnostike infekcije uzrokovane SARS-CoV-2 virusom po cijeni od 130,00 kn. Rezultati testiranja gotovi su isti dan, uz pomoć u interpretaciji nalaza.
Usluge Poliklinike Analiza dostupne su u: Zagrebu, Splitu, Zadru, Šibeniku i Dugopolju.
