Zagreb, 26. travnja 2021. – Nema otisaka prstiju? Ne možemo doći do uzoraka DNK? Psihološko profiliranje još ne postoji? Ne brinite se, Ubojita povijest, koju premijerno prikazujemo 3. svibnja u 22:00 sata na programu Viasat History, odvodi nas u prošlost da bismo upoznali neke od najšokantnijih zločina u povijesti te vidjeli kako su ih riješili onovremeni istražitelji. Serija vodi gledatelje kroz neke od najjezovitijih zločina iz prošlosti u raznim povijesnim gradovima, a koji su zadali glavobolje onovremenim istražiteljima i privukli veliko zanimanje javnosti. Šestodijelna je serija odabrala najzanimljivije slučajeve iz proteklih 200 godina, a u ovom ćemo vam članku pokušati dati kratak uvid u te jezovite misterije.

Jedna serija, pet velikih gradova, šest zločina

Ubojita povijest istražuje šest brutalnih zločina. U 1940-im godinama, nakon otkrića ženskog tijela bez glave u Londonu, isprva se mislilo da je žrtva stradala u bombardiranju. Međutim, istraga je pokazala da je zapravo riječ o zločinu iz strasti. Pedeset godina ranije, mrtvo tijelo djeteta isplivalo je na obale rijeke Temze, što je pokrenulo istragu jezovitog slučaja: članovi tajanstvene mreže kupovali su novorođenčad od siromašnih majki, a zatim su bebe ubijali i njihova tijela bacali u rijeku. Slučaj iz Edinburgha također je uključivao prodaju ljudskih tijela, no ondje je bila riječ o truplima namijenjenim anatomskim, medicinskim i industrijskim istraživanjima. No oni koji su tijela nabavljali nisu se previše brinuli odakle tijela dolaze.

Kao da svjetski rat nije bio dovoljan, ulicama Berlina je 1940-ih godina lutao i jedan seksualni predator. Napadao je usamljene žene u gradskim vlakovima. No ni na drugoj strani oceana situacija nije bila puno bolja: jedan je poduzetnik u Chicagu 1890-ih godina otvorio hotel – koji je poslije prozvan „hotel za ubojstva“ – u kojemu su mnogi gosti nestali bez traga. Dvojica muškaraca osumnjičenih za slučaj „Playboy ubojice“ u Brazilu 1977. godine nisu osuđeni jer su – zbog svojeg bogatstva – bili iznad zakona.

Serijski ubojice postoje od samih početaka ljudske povijesti

Navedena ubojstva dogodila su se u vrijeme kad istražitelji uopće nisu ni znali za pojam „serijski ubojica“ – a kamoli kako ih pronaći. Međutim, prema povijesnim zapisima, serijski su ubojice oduvijek bili dijelom ljudskog društva – zapravo, neki smatraju da legende povezane s vampirima i vukodlacima potječu upravo od serijskih ubojica.

Povijesni zapisi kažu da je Liu Pengli – nećak kineskog cara iz 2. st. pr. Kr. – bio prvi potvrđeni serijski ubojica u povijesti. Usmrtio je najmanje stotinu robova i razbojnika, i to iz čiste zabave. Gilles de Rais, jedan od najbogatijih ljudi u Francuskoj 15. stoljeća, navodno je oteo veći broj dječaka iz okolnih sela, a zatim ih seksualno zlostavljao i ubio u svojemu dvorcu. Moguće je da je njegovih žrtava bilo više stotina. A postoje i brojna izvješća o Elizabeth Báthory, mađarskoj aristokratkinji koja je ubila najmanje 650 mladih djevojaka sve dok nije uhićena 1610. godine. Naravno, jedan od najzloglasnijih serijskih ubojica u povijesti je Jack Trbosjek, koji je potkraj 19. stoljeća terorizirao London, okrutno ubivši najmanje pet žena. Jackov identitet nikad nije otkriven, a smatraju ga prvim modernim serijskim ubojicom.

 Lov na ubojice u prošlosti

FBI je psihološko profiliranje razvio tek sredinom 20. stoljeća. Tom metodom istražitelji mogu izraditi vodič za rješavanje slučajeva serijskih ubojstava na temelju ubojica iz prošlosti te karakteristika, metoda i motiva počinitelja. Prije toga, hoće li policija uhvatiti serijskog ubojicu najčešće je ovisilo o sreći (i intuiciji istražitelja). Naravno, prije razvoja suvremene forenzike i kriminalistike počinitelji su bili puno nemarniji: nisu se previše brinuli za tragove koje su ostavljali za sobom i za svoje metode, pa je policija, premda je imala manje mogućnosti za istragu, pomoću izvješća svjedoka, očiglednih motiva i nemarnih pogrešaka arogantnih kriminalaca mogla riješiti barem neke slučajeve.

Ali to nije uvijek bio slučaj. Neka od ubojstava iz Ubojite povijesti možda su danas već zaboravljena, no načini na koja su izvršena potaknuli su onovremene istražitelje da izađu iz vlastite sjene te osmisle i upotrijebe nove metode, koje su dale doprinos osuvremenjivanju borbe protiv kriminala. Upoznajte istrage iz prošlosti – u seriji Ubojita povijest na programu Viasat History.