13. lipnja 2024. – Online modna trgovina Answear pokrenula je društveno odgovornu kampanju “Brini o nutrini” posvećenu mentalnom zdravlju kojom je htjela skrenuti fokus s onog “vanjskog” na ono što je “unutra”. U sklopu kampanje, Answear se udružio s agencijom Ipsos kako bi proveli istraživanje koje je za glavni cilj imalo utvrditi osjećaj pretjeranoj izloženosti pojedinim podražajima i percepciju njihova utjecaja na mentalno zdravlje kod Hrvata. Ispitivanje je provedeno u svibnju 2024. na reprezentativnom uzorku od 600 ispitanika u dobi od 16 do 44 godine kako bi se dobili stavovi milenijalaca i generacije Z.

Kampanji su se pridružili psiholog Matej Sakoman, a medijski pokrovitelj kampanje je Go2Digital.

Hrvatima “Red Flag” na dosadašnji način života

  • 87 % ispitanika smatraju da su pretjerano izloženi stresu što i ne bi bilo toliko loše da:
    • gotovo 50% Hrvata nije bezvoljno i tupo
    • 80% umorno
    • gotovo 40% ima poremećaje spavanja
    • oko 30% se želi izolirati, ima narušene veze s drugim ljudima i sniženu kvalitetu života

Zanimljivo je i da:

  • Studenti su izloženi stresu više od zaposlenih i nezaposlenih
  • Millennialsima mobitel i društvene mreže u većoj mjeri remete normalno funkcioniranje od generacije Z
  • Millennialsi se rjeđe bave tjelovježbom od generacije Z
  • Generacija Z se u većoj mjeri suočava s gubikom koncentracije od Millennialsa
  • Žene više osjećaju umor u odnosu na muškarce
  • 39 % ispitanika smatra da su osobno pretjerano izloženi stresu i da to na njih ostavlja posljedice
  • Preko 90 % ispitanika bira glazbu za opuštanje

Bombardirani smo podražajima

Suvremeni način života sa sobom donosi velik broj podražaja. Na poslu, u školi, vani i kod kuće izloženi smo silnoj količini informacija, ali i buci, svjetlima, interakciji s drugim ljudima. Podražajima smo izloženi po cijele dane pa čak i onda kada mislimo da se odmaramo gledanjem televizije, gledanjem u mobitel, provjeravanjem što je novo na društvenim mrežama. Prevelika izloženost podražajima izaziva senzorno preopterećenje, a to za posljedicu ima narušavanje mentalnog dobrostanja i zdravlja.

„Tema o kojoj se najviše govori u modnom svijetu je bodypositivity i prihvaćanje vlastitog izgleda, dok je problem mentalnog zdravlja stavljen u drugi plan. Prema brojnim globalnim istraživanjima, anketama javnog mnijenja i člancima stručnjaka, mentalno zdravlje danas je najvažnija tema na globalnoj razini. Također se procjenjuje da danas u prosjeku apsorbiramo 34 gigabajta podataka, što je jednako 100 000 riječi ili da vam netko priča 12 sati bez prestanka. Izloženi smo čak dvjesto puta više podražaja nego prije 20 godina. Ovo su samo neke od činjenica koje su nas u Answearu potaknule da pokrenemo kampanju Brini o nutrini, kojom želimo podignuti svijest o važnosti brige o mentalnom zdravlju i osvijestiti ljude da povedu više računa o svojem unutarnjem svijetu. Želimo da kampanja potakne ljude da počnu prepoznavati prekomjerne stimulatore, odnosno signale tijela i počnu brinuti o svojem mentalnom zdravlju. Jako smo ponosni što se kampanja Brini o nutrini provodi u 12 europskih zemalja na čijim tržištima poslujemo“, izjavila je Sandra Gašparić, Answear Country Manager za Hrvatsku i Sloveniju.

U čemu je problem s pretjeranom stimulacijom

Pretjerana stimulacija je stanje psihofizičke preopterećenosti uzrokovano prekomjernom količinom podražaja koje negativno utječe na zdravlje i može pridonijeti kroničnom stresu. Premda ovo nije nova pojava, postala je intenzivnija u digitalnoj eri. No, problem viška podražaja nije ograničen samo na nove tehnologije i društvene medije, ovom fenomenu pridonosi i suvremeni gradski život sa svojom bukom, brzim tempom i stalnim zahtjevima koji se stavljaju pred pojedinca.

Tijekom prekomjerne stimulacije ljudi mogu doživjeti razne osjete u većoj mjeri nego inače, što dovodi do psihičkih i fizičkih simptoma uključujući glavobolju, vrtoglavicu, povećanu tjeskobu, razdražljivost, uznemirenost, poteškoće s fokusiranjem, probleme sa spavanjem ili napadaje panike.

Rezultati istraživanja

Od svih ponuđenih podražaja, najveći broj ispitanika istaknuo je „stres“, iako stres sam po sebi nije „podražaj“ nego reakcija na podražaj koji zovemo stresor.
Iz istraživanja možemo zaključiti da se „stres“ odnosi na sva ona životna „pitanja, moranja, trebanja, brige, obveze, rokove…“ koje život nosi i koje čovjeka pritišću.

Rezultati ukazuju na to da 87 % ispitanika smatra kako su ljudi pretjerano izloženi stresu. Pritom 90 % ispitanika smatra da izloženost stresu loše utječe na mentalno zdravlje. Osim toga, gotovo 70 % ispitanika smatra da su osobno pretjerano izloženi stresu, a njih gotovo 40 % izjavljuje da im pretjerana izloženost stresu remeti normalno funkcioniranje, odnosno ostavlja posljedice na njih.

Prema istraživanju, umor je najzastupljenija posljedica pretjerane stimulacija koju osjeća 79 % ispitanika. Više od polovice ispitanika, njih 54 %, osjeća anksioznost, njih 44 % primjećuje gubitak koncentracije i pažnje, dok probleme sa spavanjem, koje je iznimno važno za ukupno mentalno i fizičko zdravlje, ima gotovo 40 % ispitanika. Jednako velik postotak ispitanika  osjeća i bezvoljnost i tupost.

Više socijalne i društvene podrške ženama

Žene češće smatraju da su pretjerano izložene podražajima svih vrsta. U svih 15 kategorija podražaja u ispitivanju, žene imaju negativniju percepciju i stavove prema podražajima, prema njihovoj učestalosti i utjecaju na mentalno zdravlje ljudi.

Žene osjećaju simptome stresa, burnouta, depresije i somatske simptome značajno više od muškaraca i čini se da su te razlike i statistički značajne. 44 % žena je, u odnosu na 34 % muškaraca, potvrdilo da je u velikoj mjeri izloženo stresu i da im to remeti normalno funkcioniranje.

  • 86 % žena osjećalo je umor u zadnjih godinu dana, u odnosu na 72 % muškaraca
  • 62 % žena je susrelo s gubitkom koncentracije u odnosu na 46 % muškaraca
  • 55 % žena je osjećalo bezvoljnost i tupost u odnosu na 34 % muškaraca
  • 18 % više žena se susrelo s poremećajima spavanja te anksioznošću, nego muškaraca

Mladi, mobitel i društvene mreže

Ovo istraživanje pokazalo je i da je:

  • 54 % studenata izloženo stresu uz negativne posljedice u odnosu na 37 %
  • zaposlenih i 30% ne zaposlenih, a možemo pretpostaviti da se dio razloga nalazi u pretjeranoj izloženosti mobitelu i društvenim mrežama
  • Oko 30 % studenata/učenika smatra da mobiteli i društvene mreže negativno utječu na njihovo funkcioniranje, što je dvostruko više u odnosu na osobe koje rade.

Kako se opuštamo?

Kako bi ublažili posljedice pretjerane stimuliranosti, ispitanici ističu da se koriste različitim načinima opuštanja:

  • Preko 90 % osoba bira glazbeno opuštanje pa barem jednom ili dva puta tjedno sluša glazbu, a 62 posto glazbu sluša svakoga dana.
  • 75 % osoba barem jednom ili dvaput tjedno gleda serije ili filmove, a 30 % ih tu strategiju koristi svakodnevno. Grupa ljubitelja filmova, baš kao i šetača u prirodi, ima manje osoba s poremećajima sna.
  • 72 % ispitanika se najmanje jednom ili dva puta tjedno druži s prijateljima, a 26 % ih to čini svakoga dana. Zanimljivost je da u grupi koja se druži ima manje anksioznih. Ovo istraživanje kao i brojna druga ranija istraživanja pokazuju da je druženje i čuvanje svoje mreže prijateljstava važan izvor socijalnog kapitala i ulaganje u mentalnu dobrobit.
  • Preko 50 % njih barem jednom ili dva puta tjedno ide u šetnju prirodom ili šetnju uz more. Skoro 30 % to čini svaki ili svaki drugi dan. Još jedna od prednosti boravka u prirodi je i podatak da je u tim skupinama 12 % manje osoba s nesanicom i 13 % manje osoba koje muči anksioznost.
  • Više od polovice ispitanika se barem jednom ili dva puta tjedna bavi sportom, a skoro trećina ispitanika i više puta tjedno.
  • Iako su meditacija i yoga poznate po svom doprinosu čovjekovom mentalnom zdravlju, istraživanje je pokazalo kako malo ljudi u uzorku prakticira redovito ovakve prakse, radi se o svega nekoliko posto ispitanika.

Što svatko može poduzeti kod pretjerane stimulacije

“Činjenica je da čovjek mora razviti određenu toleranciju na bol, stres, buku, neugodu, teške emocije da bi ostvario životne ciljeve, a važno je da onda uz to razvije mehanizme brzog oporavka koji mu odgovaraju. Ako nisi zadovoljan opcijom A, onda treba tražiti opciju B, zatim C sve dok se ne nađe nešto što funkcionira. Dnevni je odmor daleko važniji od godišnjeg odmora i u svakom danu nađite vrijeme i način za odmor. Tehnologiju koristite tako da vam donese dobrobit, ne da vas preplavljuje, a slušalice vas mogu čuvati od pretjerane buke“, izjavio je psiholog Matej Sakoman koji se priključio kampanji “Brini o nutrini”.

Psiholog Matej Sakoman pripremio je prijedloge kako se nositi s problemom pretjerane stimuliranosti, a sve savjete, kao i više informacija o kampanji možete pronaći na https://brinionutrini.answear.hr/