Vrijeme je jedne od jesenskih najdražih nam delicija – vrganja. Stotine i stotine ljudi preplavile su šume, a naročito one na Medvednici kako bi ubrali svježe vrganje. Zagrebačka zelena oaza, restoran Botanist iz Remetinečke ceste 1, upravo je poznata po velikim vrganjima u svom vrtu, a ovih dana konačno smo dočekali i ovu deliciju u jelima koja oduševljavaju gurmane. Predstavljaju vrganje na mldoj salati koje možemo i sami pripremiti.
Vrganji su vrhunska delicija i prava poslastica za ljubitelje gljiva. Ove gljive, koje se često nazivaju “kraljevima šume”, već stoljećima zauzimaju posebno mjesto u europskoj kuhinji. Njihova čvrsta tekstura, zemljani okus i iznimna hranjivost čine ih neizostavnim dijelom jela diljem svijeta, a u nekim regijama, poput Italije i Francuske, vrganji su gotovo kultni. Vrganji su se koristili u kulinarske svrhe još od vremena drevnih Rimljana, koji su cijenili njihovu sposobnost da upotpunjuju bogatstvo okusa jela. U renesansnim kuhinjama Europe, vrganji su bili privilegija plemstva i kraljevskih obitelji, zbog svoje rijetkosti i složenosti u branju. Drevni zapisi svjedoče o njihovom statusu na carskim dvorovima, gdje su ih često poslužili u posebnim prigodama, a pripisivali su im i određene ljekovite moći. U Srednjoj Europi vrganji su bili dio svakodnevnog života mnogih naroda. Iako su oduvijek bili cijenjeni, u nekim su krajevima vrganji smatrani „hranom siromaha“, jer su bili lako dostupni onima koji su znali kako ih brati i pripremiti.
Kao izuzetno hranjiva namirnica, vrganji su bogati vlaknima, proteinima i antioksidansima, a pritom imaju vrlo malo kalorija. Posebno su cijenjeni zbog visokog udjela vitamina B, koji je ključan za energiju i pravilan rad metabolizma. Također sadrže vitamin D, što je rijetkost među namirnicama biljnog podrijetla, a nužan je za zdravlje kostiju i imunitet. Vrganji su bogati selenom, mineralom koji igra važnu ulogu u jačanju imunološkog sustava i borbi protiv slobodnih radikala. Njihova antioksidativna svojstva pomažu u smanjenju upala, dok vlakna u vrganjima pozitivno utječu na probavu i održavanje zdravlja crijeva. Također, vrganji sadrže ergotionin, rijedak antioksidans koji štiti stanice od oksidativnog stresa i smanjuje rizik od kroničnih bolesti. Zbog toga su iznimno korisni u prevenciji bolesti srca, dijabetesa i karcinoma.
Botanist ih ovih dana ima na meniju u ovim jelima: biftek u umaku od vrganja, vrganji na mladoj salati, juha od tikve hokaido, juha od vrganja i rižoto od bifteka i svježih vrganja.
VRGANJI NA MLADOJ SALATI
Sastojci (1 porcija):
- Vrganji 0,2 kg
- Mlada salata 0,1 kg
- Acheto balsamico 0,01 l
- Maslinovo ulje 0,01 l
- Sol 0,002 kg
- Maslac 0,02 kg
- Slanina 0,03 kg
Priprema:
Vrganje očistimo i režemo na krupnije četvrtine po dužini. Pečemo ih na suhoj vatri dok ne porumene. Solimo i mimo vatre dodajemo maslac, brzo izvrtimo da se maslac otopi i obloži vrganje. Stavljamo ih na mladu salatu prethodno začinjenu uljem, solju i achetom balsamicom. Po izboru stavljamo na njih čips od slanine .
