Zagrebački muzej nakon višegodišnje poslijepotresne obnove ulazi u novo poglavlje. Restaurirani oslici, izvorne boje pročelja i drukčiji pogled na zbirku daju nam razlog da ponovno zakoračimo na Rooseveltov trg.
Neka mjesta pamtimo po školskim izletima, neka po izložbi na koju nas je netko jedva nagovorio, a s koje smo izašli oduševljeni. Mimara je za mnoge dio tih zagrebačkih uspomena. Nakon šest godina ponovno je otvorena – i donosi dovoljno novosti da se ondje ne vraćamo samo iz nostalgije.
Poslijepotresna obnova obuhvatila je konstrukcijsko ojačanje zgrade, energetsku obnovu, restauraciju povijesnih prostora i prilagodbu suvremenim muzejskim potrebama. Vrijednost projekta iznosi 70 milijuna eura, a financiran je europskim sredstvima i sredstvima državnog proračuna.
Posjetiteljima će prvo za oko zapeti sama zgrada. Pročelju su vraćene izvorne boje, dok restaurirani oslici i dekoracije ponovno otkrivaju raskoš interijera. Posebno se ističu svečana dvorana i ulazni prostori. Ukratko, vrijedi povremeno podignuti pogled i s umjetnina na zidove i stropove.
Novost je i koncepcija stalnog postava oko triju tema: prirode, društva i vjere. Takav pristup povezuje djela različitih epoha i kultura kroz pitanja koja su nam bliska i danas: kako živimo s prirodom, kako funkcioniramo u zajednici i gdje tražimo duhovni oslonac.
To znači i drukčiji način upoznavanja zbirke. Umjesto da kroz muzej samo prolazimo od jednog razdoblja do drugog, novi postav poziva nas da tražimo poveznice, uspoređujemo i zastanemo pred onim što nas osobno zaintrigira.
Fundus Mimare obuhvaća oko 3.800 umjetnina, a u njegovu je temelju zbirka koju je Ante Topić Mimara darovao hrvatskom narodu. Muzej je javnosti prvi put otvoren 17. srpnja 1987., dok povijest njegove zgrade seže u 1895. godinu, kada je otvorena kao dio školskog kompleksa.
Ravnateljica Tajana Pleše istaknula je da je cilj bio sačuvati posebnost muzeja i istodobno otvoriti nove mogućnosti njegova doživljavanja. Obnovljeni prostori sada čekaju i one koji dobro poznaju zbirku i one koji će je tek otkriti.
Za sljedeći gradski izlazak tako imamo još jednu ideju. Kava može pričekati – prvo malo umjetnosti, raskošnih interijera i susreta s mjestom koje je Zagrebu dugo nedostajalo.
