Napulj je grad koji baš i ne zna biti samozatajan. Ondje su boje glasnije, ulice življe, kava kraća, a ručak se lako pretvori u događaj dana. Čak ni običan ulazak u palaču nije samo ulazak. U Kraljevskoj palači na slavnoj Piazza del Plebiscito dočekuje vas stubište zbog kojeg ćete vrlo vjerojatno zastati, podignuti pogled i nakratko zaboraviti kamo ste krenuli.

Zove se Scalone d’Onore, odnosno Stubište časti, i već stoljećima nosi laskavu titulu jednog od najljepših stubišta u Europi.

Kada ga ugledate, teško je prigovarati.

Široke mramorne stube, raskošne balustrade, visoki lukovi i gotovo nestvarna simetrija izgledaju poput scenografije za film u kojem netko svakoga trenutka treba sići u balskoj haljini. Svjetlost prolazi kroz velike prozore, prelazi preko ružičastog, sivog, bijelog i crvenog mramora, a cijeli prizor djeluje toliko savršeno da se čovjek zapita jesu li kraljevi možda ipak znali nešto o dobrim ulazima.

Stvoreno da impresionira prije prvog „dobar dan“

Kraljevska palača u Napulju počela se graditi početkom 17. stoljeća kao rezidencija španjolskih potkraljeva. Više od tri stoljeća bila je jedno od središta političke moći južne Italije, pa je i njezin ulaz morao jasno poručiti: stigli ste na mjesto na kojem se donose velike odluke.

Prve stube bile su mnogo skromnije, ali sredinom 17. stoljeća arhitekt Francesco Antonio Picchiatti dobio je zadatak osmisliti nešto znatno veličanstvenije. Inspirirao se velikim stubištem nekadašnjeg Alcázara u Toledu i stvorio prostor koji nije služio samo za dolazak na kat. Bio je to kraljevski crveni tepih mnogo prije crvenih tepiha.

Francuski filozof Montesquieu navodno ga je 1729. proglasio najljepšim stubištem u Europi.

No, postoji jedan detalj koji ovu priču čini još zanimljivijom: Montesquieu nije gledao potpuno isto stubište koje danas osvaja Instagram.

Najljepše stubište Europe zapravo je dobilo drugu priliku

Veliki požar zahvatio je dio palače 1837. godine, nakon čega je započela opsežna obnova. Arhitekt Gaetano Genovese zadržao je osnovnu ideju starog stubišta, ali mu je dao novi, raskošni neoklasicistički izgled.

Proširio ga je, otvorio prema svjetlosti i odjenuo u mramor iz različitih krajeva tadašnjeg Kraljevstva Dviju Sicilija. Tako je nastala verzija koju danas fotografiramo.

Zapravo gledamo veličanstvenu drugu verziju stubišta koje je već prije gotovo 300 godina bilo proglašeno najljepšim u Europi. Neka mjesta jednostavno dobiju još jednu priliku da budu spektakularna.

Na zidovima se nalaze alegorijski prikazi Snage, Pravde, Milosrđa i Razboritosti, vrlina koje su kraljevi očito voljeli imati barem u kamenu. Tu su i grbovi, vojni trofeji, reljefi te veliki ukrasni lampioni izrađeni u kraljevskoj tvornici Pietrarsa.

Sve je osmišljeno tako da posjetitelja impresionira prije nego što uopće stigne do kraljevskih odaja.

Na vrhu vas ne čeka samo još jedna lijepa fotografija

Stubište vodi prema Kraljevskom apartmanu, nizu svečanih prostorija u kojima se mogu vidjeti prijestolna dvorana, freske, tapiserije, porculan, raskošni satovi i namještaj iz vremena kada se ovdje nije dolazilo u tenisicama i s mobitelom u ruci.

U palači se danas nalaze i Muzej Enrica Carusa te Museo della Fabbrica, koji otkriva kako se ovaj golemi kompleks tijekom stoljeća gradio, mijenjao, gorio i ponovno podizao. Vrijedi zaviriti i u dvorišta te vrtove, osobito kada se nakon napuljske vreve poželite nakratko praviti da živite kraljevskim životom.

Palača se nalazi na adresi Piazza del Plebiscito 1, u samom središtu Napulja. Prema trenutačno objavljenim informacijama, Kraljevski apartman otvoren je od 9 do 20 sati, uz posljednji ulazak u 19 sati, a srijedom ne radi. Redovna ulaznica stoji 15 eura i uključuje Kraljevski apartman, Muzej Caruso, Museo della Fabbrica i aktualne izložbe. Radno vrijeme i dostupnost pojedinih prostora ipak je dobro provjeriti neposredno prije posjeta.

Napulj će nas uvijek prvo mamiti pizzom, morem, živopisnim ulicama i pogledom prema Vezuvu. No, sada imamo još jedan razlog za putovanje.

I ovaj se sastoji od nekoliko desetaka mramornih stuba kojima se želimo prošetati.