Dok jedni o održivom razvoju raspravljaju na konferencijama, u Jaškovu ga jednostavno – žive. Sadnjom stabala, Štrudlafestom, obnovom Aleje kestena i planovima za Kuću štrudle. Iza svega stoji Zaklada Zora, koja vjeruje da male sredine imaju puno veći potencijal nego što im se često priznaje.
Prenosimo razgovor s Lidijom Žganjer Gržetić, Nikolinom Jović Belavić i Dunjom Radaković o tome kako je nastala ova priča i zašto su uvjerene da budućnost hrvatskih sela nije samo lijepa želja nego sasvim ostvariv cilj.
Za Lidiju Žganjer Gržetić, predsjednicu Upravnog odbora i osnivačicu Zaklade Zora, cijela priča nije krenula osnivanjem zaklade, nego mnogo ranije.
“To nije bila ideja koja se pojavila preko noći. Godinama se slagala poput puzzli. Odrasla sam u Jaškovu, promatrala kako ljudi žive i razmišljala kako naš kraj može biti još ljepše mjesto za život. Obiteljski posao, studij turizma i održivosti te brojna putovanja samo su učvrstili uvjerenje da lokalna baština može biti pokretač razvoja.”
Smije se kad se prisjeti jedne dječje uspomene.
“Još u osnovnoj školi izrađivala sam bedževe za svoju izmišljenu organizaciju ‘Za zeleni i zdravi svijet’. Izgleda da sam već tada znala u kojem smjeru idem.”
Pravi zamah donijeli su Guinnessovi rekordi, Štrudlafest i priča o Jaškovu kao Selu štrudle.
“Štrudla nam je otvorila mnoga vrata. Spojila nas je s ljudima koji dijele iste vrijednosti i na kraju dovela do osnivanja Zaklade.”
Nikolina Jović Belavić uz ovu je priču od samih početaka.
“Kad me Lidija pitala želim li biti dio svega ovoga, nisam puno razmišljala. Zajedno smo još od prvog Guinnessova rekorda 2015. godine. I danas čuvam fotografiju na kojoj držimo kuvertu s potvrdom rekorda. Tada nismo ni slutili koliko će se toga iz nje razviti.”
Iako je Jaškovo danas poznato po štrudli, njihove sugovornice kažu da se najvažnije promjene ne vide na turističkim kartama.
“U početku je bilo dosta skeptika. Mnogi nisu vjerovali da jedna štrudla može promijeniti bilo što. Danas ljudi sami predlažu nove projekte i puno su ponosniji na svoj kraj. To je najveći uspjeh.”
Zato danas kroz program Potencijali zajednice svoja iskustva dijele i s drugim sredinama.
“Velike promjene rijetko počinju velikim novcem. Puno češće krenu od dobre ideje i ljudi koji žele surađivati”, kaže Nikolina.
Nisu samo “one sa štrudlama”
Iako ih većina povezuje upravo sa Štrudlafestom, posao Zaklade Zora puno je širi. Bave se razvojem lokalnih zajednica, očuvanjem tradicije, održivim turizmom i stvaranjem boljih uvjeta za život u ruralnim krajevima.
“Želimo da ljudi ponovno vide vrijednost mjesta u kojem žive. Da shvate kako sela nisu mjesta iz kojih se mora otići, nego mjesta u kojima se može lijepo živjeti i stvarati.”
Istodobno priznaju da mnogi još uvijek ne znaju što je zapravo zaklada.
“Često nas zamijene s udrugom ili misle da se bavimo isključivo humanitarnim radom. Mi želimo biti mjesto koje povezuje dobre ideje, ljude i projekte.”
Tri žene, tri karaktera… i recept koji očito funkcionira
U ekipi ih od milja zovu “Zorice”.
“Dvije Djevice i jedna Škorpionka – recept za organizirani kaos”, kroz smijeh kaže Dunja Radaković.
I stvarno, svaka ima svoju ulogu. Lidija pokreće ideje, Nikolina ih pretvara u konkretne planove, a Dunja drži sve konce administracije i komunikacije.
“Različite smo, ali dijelimo iste vrijednosti. Zato tako dobro funkcioniramo.”
Jedan od najemotivnijih projekata Zaklade je obnova Aleje kestena.
Lidija priznaje da je o tome sanjala godinama, gledajući stare fotografije na kojima su se krošnje kestena spajale iznad ceste.
No najviše ju je dirnuo trenutak kada je njezin sin odlučio svoju ušteđevinu potrošiti na sadnju kestena umjesto na novu igračku.
“Tada sam shvatila da ovo više nije samo projekt sadnje stabala.”
Danas svako posađeno stablo nosi ime donatora i svoju priču.
“Kad zelenilo polako nestaje pred betonom, svako novo stablo mali je razlog za slavlje”, dodaje Dunja.
Sljedeći veliki korak je Kuća štrudle. Ali ne zamišljaju je kao još jedno mjesto za fotografiranje uz desert.
“Želimo prostor u kojem će se učiti, čuvati tradicija, okupljati ljudi i prenositi znanje novim generacijama.”
U toj se ideji spajaju lokalna hrana, zajedništvo, održivost i razvoj cijelog kraja.
Sve počinje od ljudi
Zakladu Zora čekaju novi projekti, partnerstva i suradnje, pa i povezivanje s hrvatskim iseljeništvom koje je već pokazalo interes za njihove inicijative.
No cilj ostaje isti – pomoći ljudima koji žele nešto promijeniti u svom kraju.
Priča iz Jaškova lijepo pokazuje da velike promjene ne moraju početi velikim riječima.
Nekad krenu jednim posađenim stablom. Nekad jednom štrudlom.
A nekad jednostavno grupom ljudi koja dovoljno vjeruje da njihov kraj može biti još ljepše mjesto za život.
Više o radu Zaklade Zora i njihovim projektima možete pronaći na službenoj stranici zaklada-zora.hr.
