Dok pokušavamo brinuti o sebi i zdravlju, realnost nas često vrati na zemlju. Cijene rastu, budžeti se stišću, a zdravlje… ponekad završi na listi čekanja. Upravo zato je Intimina odlučila istražiti kako kriza životnih troškova utječe na žene. U istraživanju provedenom na 3000 žena u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Španjolskoj otkriven je trend koji je, blago rečeno, zabrinjavajući: sve više žena okreće se umjetnoj inteligenciji, samodijagnozi i rizičnim higijenskim navikama jer profesionalna zdravstvena skrb postaje preskupa.
Podaci su poprilično wow. Više od polovice žena (55 %) koristilo bi besplatan AI alat za dijagnozu čak i kad znaju da postoji velika mogućnost pogreške. Čak 40 % žena u dvadesetima spremno je učitati svoju osjetljivu povijest seksualnog zdravlja i fotografije AI botovima, dok je među ženama starijima od 40 taj broj znatno manji. Jedna od deset žena priznaje da štedi na opasan način – nosi uloške ili tampone duže nego što je preporučeno, samo da bi pakiranje trajalo dulje. A polovica ispitanica izbjegavala je odlazak liječniku isključivo kako bi izbjegla troškove puta ili lijekova.
Najveći rizik nose mlađe žene. One su češće pogođene financijskom nesigurnošću, ali i sklonije digitalnim rješenjima. Čak 36 % žena između 20 i 29 godina više vjeruje AI dijagnozi nego razgovoru s liječnikom uživo. Trećina ih koristi umjetnu inteligenciju kako bi procijenile jesu li simptomi “dovoljno ozbiljni” za odlazak liječniku, što je gotovo dvostruko više nego kod žena starijih od 40 godina.
Za mnoge žene ovo nije izbor, nego nužnost. Inflacija i svakodnevni troškovi tjeraju na odgode. Čak 40 % žena priznaje da su odgađale kupnju lijekova dok simptomi nisu postali ozbiljni. Dugotrajna čekanja i osjećaj da ih zdravstveni sustav ne shvaća ozbiljno dodatno pogoršavaju situaciju, ali trošak ostaje ključna prepreka. Gotovo svaka deseta žena kaže da se okreće samoliječenju ili umjetnoj inteligenciji jer si privatnu zdravstvenu skrb jednostavno ne može priuštiti.
Problem ne staje samo na dijagnozi. Gotovo polovica žena koristila je stare lijekove na recept ili lijekove bez recepta bez nove stručne procjene. Posljedice? Kod 13 % stanje je postalo teže za liječenje, a kod 9 % učestalije. Uz to, 23 % žena prešlo je na jeftinije higijenske proizvode i primijetilo veću iritaciju, dok 11,5 % priznaje da produžuje korištenje menstrualnih proizvoda – što povećava rizik od infekcija.
Iako umjetna inteligencija djeluje brzo i besplatno, dugoročna cijena može biti visoka. “Financijski pritisak tjera žene, osobito mlađe, na digitalni rulet s vlastitim zdravljem. AI može pomoći u razumijevanju pojmova, ali ne smije zamijeniti liječnika”, ističe Dunja Kokotović iz Intimine. Pogrešna dijagnoza kod problema poput bakterijske vaginoze ili urinarnih infekcija može dovesti do kronične boli i skupljeg liječenja kasnije.
Zato stručnjaci savjetuju balans: koristiti digitalne alate kao informaciju, ali odluku prepustiti profesionalcima. Za one koje žele štedjeti bez kompromisa za zdravlje, višekratna rješenja poput menstrualnih čašica mogu biti pametna i održiva opcija – i za tijelo i za novčanik.
Ako se trend nastavi, trećina žena očekuje da će se u budućnosti još više oslanjati na umjetnu inteligenciju i samodijagnozu. Pitanje koje ostaje jest: koliko zapravo košta “besplatno” rješenje kada je riječ o zdravlju?
Istraživanje je u siječnju 2026. provela agencija Censuswide na uzorku od 3000 žena u dobi od 20 do 50 godina u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Španjolskoj.
