Prakticiranje joge pruža dobrobit kod različitih tipova boli, primjerice, može olakšati bol u donjem dijelu leđa uz pomoć nježnog istezanja i jačanja mišića lumbalnog područja, stražnjice i nogu, istovremeno poboljšavajući cirkulaciju krvi koja ubrzava iscjeljivanje ozlijeđenih tkiva.
Postoje razni stilovi joge, no u svojoj esenciji joga ima fokus na tri komponente:
- Položaj i držanje tijela
- Disanje/dah
- Stanje svijesti/meditacija
Fizičke dobrobiti
Prakticiranjem različitih položaja tijela i zadržavanjem u njima, možemo povećati snagu i izdržljivost točno određenih mišića ili grupe njih.
Zadržavanje u položaju trebalo bi biti ugodno i ne uzrokovati bol, a kako bi „čuli“ svoje tijelo, potreban je fokus i koncetracija, što se najlakše postiže kontroliranim disanjem.
Većina položaja cilja na jačanje mišića leđa i trbuha, koji su glavna potpora kralježnice, tako omogućavajući tijelu da zadrži uspravan stav i puni opseg pokreta. Kada su te skupine mišića u dobrom stanju, cijelo tijelo funkcionira dobro i lakše se posvećujemo ostalim dijelovima tijela.
Istezanje i opuštanje su također bitni dijelovi joga prakse.
Zadržavajući položaj određeni mišići se kontrahiraju, a drugi istežu, pritom smanjujući napetosti i stres pohranjen na mišićnom nivou.
Spomenuli smo da je disanje vrlo bitna komponenta joge. Razlikujemo tri faze procesa disanja:
- Udah
- Izdah
- Zadržavanje daha
Jedna faza prelazi u drugu, na kraju izdaha prirodno dolazi do kratkog zadržavanja daha nakon čega slijedi spontani udah. Udah je aktivni dio procesa disanja pri kojem se mišići dišnog sustava napinju, dok je izdah pasivni dio, faza opuštanja.
Zadržavajući položaj – mnogi imaju tendenciju zadržati dah, no kako bi od joga prakse dobili najviše, disanje treba biti duboko, slobodno i ritmično.
Opažanjem suptilnih poruka koje nam signalizira tijelo, kako na prostirci tako i van nje, mogu se izbjeći određene ozljede uzrokovane naglim i nekontroliranim pokretom.
Mentalne dobrobiti
Osim na fizički, vježbanje joge djeluje i na mentalni aspekt osobe. Negativni psihološki ili emotivni faktori ne moraju nužno djelovati na fiziologiju, ali mogu povećati problem koji već postoji, odnosno osjećaj boli vezan uz njega.
Neki su u tom međuodnosu otišli i korak dalje, smatrajući da psihološki i emotivni faktori imaju glavni utjecaj na osjećaj boli.
Visoka razina stresa i negativnih emocija same po sebi mogu potaknuti bol u određenom dijelu tijela, što opet dovodi do stresa i lošeg raspoloženja, čime se zatvara krug.
Svjesnim i dubokim disanjem i kontroliranim kretanjem tijela aktivira se parasimpatikus, koji, usporavajući funkcije organizma, dovodi tijelo do potpunog opuštanja.
Opuštanje tijela vodi ka opuštanju uma, što reducira stres i poboljšava raspoloženje.
Joga vježbe prilagođene su određenim dobnim skupinama. Također grupe čine početnici, napredni i učitelji, tako da svatko može naći mjesto za sebe u mnogobrojnim Joga centrima.
Ako Jogu prihvatite prvenstveno kao rekreaciju za svoj um i tijelo, a ne kako duhovni put, nikako ne dolazite u konfrontaciju sa svojim svjetonazorom, već dapače, činite dobro svojem tijelu.
M.Z.
Izvor teksta: Body Balance
