SUVREMENE SPISATELJICE KOJE VOLIMO

Jednom davno, u dalekoj zemlji, živjela je djevojka koja je sanjala kako će jednoga dana pomaknuti planine, potrčati kroz sve šume i preplivati sva mora. Primivši pero u ruke, dala je život mislima niti ne shvaćajući kako će milijuni djevojčica čitati njene priče pa tako i same uvidjeti da njihove mogućnosti završavaju tek sa završetkom nebeskog prostranstva.

Od Jane Austen do Ivane Brlić – Mažuranić, povijest je puna (iako ne dovoljno) spisateljica koje su pomicale granice na globalnoj i dotaknule duše na osobnoj razini. Danas, svijet je okrenut za otprilike 180 stupnjeva što se tiče društvenih normi i jedna od prekrasnih posljedica spomenutih promjena je upravo položaj žena u društvu. Danas, žene u književnosti nisu samo brojnije, već i glasnije i odlučnije u prenošenju svoje poruke svijetu, ma koliko prepreka susrele usput.

Rupi Kaur (1992, Indija)

Kako ti je tako lako

Biti dobra prema ljudima, upitao me

 Mlijeko i med potekli su mi s usana

Kad sam odgovorila

 Jer ljudi nisu bili dobri

Prema meni

 – Rupi Kaur, ”Med i Mlijeko”

Danas stanovnica Kanade, progovara o feminizmu, ženstvenosti, nasilju, zlostavljanju, ljubavi i gubitku. Njena zbirka proze i poezije ”Med i Mlijeko” upotpunjena je pratećim ilustracijama i nalazi se na listi bestsellera New York Timesa. Prošle godine objavila je i drugu zbirku pod nazivom ”Sun and Her Flowers” čiji hrvatski prijevod željno isčekujemo.

Val Mcdermid (1955, Velika Britanija)

Ako znate provoditi večeri pred malim ekranima, mogli ste uhvatiti popularnu britansku TV – seriju Struna u Krvi koja se, kao i većina dobrih krimića, prikazivala kasno na programu HRT-a. Ako ste zaljubljenica/ik u krimi romane poput moje malenkosti onda ste zasigurno pročitali ”Strunu u Krvi”, jedan od deset romana u serijalu koji prati neobične partnere u pravdi – psihologa i detektivku. Osim što je na njenim knjigama baziran uspješan TV – serijal, protagonistica je jaka, inteligentna i sasvim ljudska heroina sa snažnim moralnim kompasom.

Posljednji (ali ne i zadnji) nastavak serijala izašao je prošle godine i dostupan je na engleskom jeziku.

Natalija Miletić (1977, Hrvatska)

Ljudi umiru na različite načine, žene češće tako da ostanu žive.

 Natalija Miletić, ”Nisam”

Inače već dobtnica nagrada (Kratka Priča je Ženskog Roda, Lapis Histria i Ulaznica) svoju prvu knjigu pod nazivom Nisam” objavljuje 2016. To je zbirka od 17 kratkih priča u čijem su centru osamljene žene, svjetovne junakinje koje, poput tihe vode, deru brijege provincijalnog duha društva.

Chimamanda Ngozi Adichie (1977, Nigerija)

Osvojila je impresivan broj nagrada, a rodnu Afriku napustila je tek s 19 godina. Otac joj je bio profesor, a majka prvi ženski arhivar u rodnome kraju. Zato i ne čudi kako je, između ostalog, pokrenula svojevrsno buđenje feminizma svojim TED govorom We Should All Be Feminist koji je kasnije pretočen i u knjigu jednakog naziva.

 Njena proslavljena knjiga ”Amerikana” dostupna je na hrvatskom jeziku u odabranim knjižarama.

Irena Vrkljan (1930, Beograd)

Poznata kao naša Virginia Woolf, u svojem opusu ima preko 20 knjiga i četiri prestižne nagrade koje nose imena velikana (Vladimir Nazor, Ivan Goran Kovačić, Tin Ujević i Ksaver Šandor Gjalski), baš poput i nje same.

Velikankom ženskog pisma i pisma uopće završavamo ovaj (kratak) popis. Današnjica je satkana od prekrasnih spisateljica koje služe kao inspiracija svih generacija, a na nama je da njihove poruke prenosimo svojim klincezama i klincima. 🙂

Mirna Tomašković – Pavlinić

Midas

Ostavite komentar