Trudnoća je jedinstveno fiziološko razdoblje prilagodbe majčinog tijela i uspješna prilagodba daje dugoročne posljedice za zdravlje djeteta.
Žene koje vježbaju tijekom trudnoće brže se vraćaju na tjelesnu težinu koju su imale prije trudnoće, brže im se vraća i jakost i fleksibilnost nego ženama koje nisu bile aktivne u trudnoći. Vježbanje tijekom trudnoće smanjuje simptome depresije i poboljšava raspoloženje.
Trudnice koje su vježbale imale su značajno manji rizik od carskog reza i imale su bolju kondiciju što je kao posljedicu imalo veću efikasnost na porodu, pogotovo kod izgona.
Supinirani položaj (ležanje na leđima) – kompresija donje šuplje vene zbog pritiska maternice, nakon 4.mjeseca trudnoće
Kardiovaskularni trening tijekom trudnoće omogućuje veću energetsku rezervu i omogućava trudnici da se lakše nosi sa zadacima svakodnevnog života.
Kod treninga dolazi do podizanja dijafragme, disanje postaje dijafragmalno/trbušno – dišni volumen se povećava i potrošnja kisika se povećava sve zbog bolje opskrbe fetusa kisikom.
Vježbanje povećava: dotok kisika, poboljšava efikasnost njegova transporta, poboljšava efikasnost korištenja kisika.
Dobro pripremljeni kardiorespiratorni sustav poboljšava fizičke sposobnosti potrebne za uspješno nošenje s povećanom težinom i naporima poroda.
Zmate li da je u trudnoći potrebno samo 300 kilokalorija većeg dnevnog unosa?
Glavni zahtjev metaboličkih prilagodbi – osiguranje dovoljne količine glukoze fetusu za rast i razvoj, što smanjuje mogućnost korištenja glukoze u perifernim tkivima kod majke. Vježbe s otporom pomaže usadnju šećera u mišiće majke, zbog čega nije dobro vježbati na tašte i trebalo bi 1h prije vježbanja pojesti obrok bogat proteinima, složenim ugljikohidratima i mastima.
Ubičajen je prirast tjelesne mase 10-13 kg, a svako povećanje tjelesne mase dvostruko poveća sile na zglobove donjih ekstremiteta.
Kod prirasta tjelesne mase dolazi do promjene posture – povećanje limbalne lordoze, torakalne kifoze, labavljenje sakroilijakalnih ligamenata. Centar gravitacije majčinog tijela pomiče se prema naprijed. Povećan je rizik od istegnuća i uganuća.
Zbog promjena uzrokovanih trudnoćom – povećava se rizik za mišićno koštane disfunkcije: bol zdjeličnog obruča, križobolja, razdvajanje ravnih trbušnih mišića, kompresivni sindromi živaca, disfunkcija prsnog koša, disfunkcija dna zdjelice (inkontinencija).
VJEŽBE ZA JAČANJE MIŠIĆA DNA ZDJELICE
U trećem tromjesečju dolazi do akumulacije tekućine u stanicama i tkivima, što izaziva edeme/oticanja.
Vježbanje u trudnoći: poboljšava i održava tjelesnu kondiciju, pomaže sa održavanjem tjelesne mase i zdravog prirasta tjelesne mase, smanjuje rizik od razvoja dijabetesa u trudnoći, poboljšava metalno zdravlje i dobro osjećanje.
Vježbanje značajno smanjuje večernje bolove u zdjeličnom obruču i križobolju.
