ljekoviti bosiljak

Grmoliki bosiljak (Ocimum basilicum) karakterističnog mirisa, predstavlja začinsku, ljekovitu biljku, koja u mnogim religijama ima posebnu važnost. Porijeklom je iz Indije, a u Europu su je u 12. stoljeću donijeli misionari. Religije i mnogi narodi, bosiljku pripisuju ‘božansku’ moć.

Zapisi pokazuju da su za nju znali još u drevnom Egiptu. Riječ bosiljak dolazi od grčke riječi bazilikon što znači kraljevski. Rimljani su ga poistovjećivali s ljubavlju i odanošću, i vjerovali su da će muškarac zauvijek voljeti ženu od koje dobije grančicu bosiljka, dok su ga u Indiji njegovali kao simbol dobrodošlice.

Kao začin bosiljak daje poseban okus jelima, poboljšava probavljanje teške hrane. Kuhari ga preporučuju kao dodatak jelima od krumpira, kukuruza, karfiola i plavog patlidžana. U mediteranskoj kuhinji predstavlja sastavni dio sosova i preljeva za jela s tjesteninom.

Sušeni bosiljak ima jači okus od svježeg, pa ga treba dodavati u variva i razna druga jela od povrća, kao što je grašak i grah, ali i u salate i namaze.

Tradicionalna medicina također cijeni ljekovita svojstva bosiljka. Koristi se protiv kašlja, bubrežnih bolesti, glavobolje i depresije, a u vidu čaja za ublažavanje menstrualnih tegoba.

Sok od lišća koristi se protiv prehlada, upale ušiju i bubne opne, ali i kao okrepljujuće sredstvo. Djelotvoran je i kod upala mokraćnih puteva, za uklanjanje nesanice i ublažavanje nervoze, poticanje apetita.

Čaj od bosiljka svakako bi trebale piti dojilje, jer pospješuje stvaranje mlijeka. Sprema se tako, što se listovi osušene biljke preliju kipućom vodom, te se ostave stajati poklopljeni deset minuta. Ovaj napitak može se piti svaki dan, ali poslije osam dana trebalo bi napraviti dvotjednu pauzu.

Istraživanja zvanične medicine pokazala su da se svježim bosiljkom uspješno liječe bolni otečeni zglobovi, a prije svega oni zahvaćeni artritisom. Stručnjaci tvrde da listovi ove biljke slično djeluju kao diklofenak tablete. Eugenol koji bosiljku daje prepoznatljivu aromu, a ima ga najviše u azijskoj vrsti, ključni je sastojak koji djeluje protuupalno.

Zbog sedativnog djelovanja, jedino se ne preporučuje trudnicama u početku trudnoće, kao ni bebama mlađim od šest mjeseci.

Bosiljak ima snažna antioksidantna svojstva, koja štite organizam od oštećenja nastalih djelovanjem slobodnih radikala. Istovremeno, sprječavaju starenje stanica i nastanak pojedinih vrsta karcinoma. Beta-karoten koji se u organizmu pretvara u vitamin A predstavlja jedan od ključnih antioksidanata, jer sprječava oksidaciju kolesterola u krvotoku, štiteći tako srce i krvne žile. Bosiljak jača i srčani mišić, djelujući preventivno protiv nastanka infarkta.

Slatkasto aromatični listovi bosiljka sadrže zavidne količine eteričnog ulja, tanin saponine i gorke materije. U eteričnom ulju ima estragola, linalola, cineola i drugih antiseptičkih sastojaka koji uništavaju štetne bakterije u hrani, sprečavajući njihovo razmnožavanje.

Zbog ovakvih osobina eterično ulje bosiljka predstavlja izuzetan prirodni konzervans, a koristi se i u farmaceutskoj industriji.

Sasvim je sigurno da ćemo pri slijedećoj nabavci u košaricu ubaciti vrečicu bosiljka i početi ga kombinirati u prehrani, jer uz njegova ljokovita svojstva možemo biti samo zdraviji.

M.Z.