charlie2

Sadržaj ove kolumne proizlazi iz vjerovanja da prethodna iskustva i događaje rado pridružujemo novima kako bismo pokušali pretpostaviti kamo nas trenutne situacije vode. Pitanje koje me ponukalo na pisanje je – može li muškarac temeljem fotografije žene pretpostaviti kakva je ona uistinu kao osoba?

U bespućima interneta, često sam znao «naletjeti» na prelijepe žene, fotošopirane i one koje to nisu. Nerijetko sam se zapitao, naravno pretpostavljajući kako te žene imaju želju popričati s dotičnim, kakve su one u stvarnosti? Gledajući oči, sjetio bih se žena koje poznajem sa sličnim očima, isto vrijedi i za crte lica, usne … dalje ne bih. Željeli mi to ili ne, svima se javlja ono što psiholozi nazivaju «hello effect», a temelji se na prvih 6 sekundi stvaranja dojma o osobi, koji je kasnije izuzetno teško promijeniti. Vjerujem da je ovaj efekt danas pogrešan u smislu da nam odmaže u životu, te da je nastao nekada davno kada su nas planetom naganjale divlje životinje s ciljem da nas pretvore u visokoproteinski obrok. Pametnom pračovjeku bilo je dosta da ga jedan lav pokuša uhvatiti, pa kada bi vidio drugog (ako bi bio te sreće), nije mu trebalo crtati o čemu se tu radi.

Što se pripadnica ljepšeg spola tiče, odgovorno tvrdim da ne postoje dvije iste žene. Sve ste različite, pa iako dijelite neke zajedničke oblike ponašanja, nemoguće je biti siguran kako ćete se ponašati u različitim okruženjima i situacijama. Zato i postoje PMS-ovi, hormoni, suze, smijeh, plač … bez sveg navedenog bilo bi dosadno, zar ne? Pada mi na um i posjećivanje raznoraznih stranica za upoznavanje i dogovaranje sastanaka, koje imaju običaj djelomično ili u potpunosti iskriviti sliku osobe koja je s druge strane radi veće posjećenosti. Frend mi je jednom spomenuo kako je od žene s druge strane tražio da mu pošalje fotografiju na kojoj se lijevom rukom drži za desno uho s dva prsta. Tek kada je to učinila pitajući se koja je budaletina s druge strane, no očito je bila dovoljno očajna da to i učini, on je povjerovao da je to uistinu ona.

Zašto uopće pišem o ovome? Igrom slučaja sam vidio fotografiju vrlo lijepe žene, oči su joj pomalo tužne, no vedre crte lica mi nedvojbeno govore da je puna života i pozitive, samo da je splet okolnosti utihnuo lijepe emocije, a ona je sama dopustila da njihovo mjesto zauzmu manje lijepe. Uvjeren sam da bi uz puno brige, ljubavi i pažnje njen osmijeh zablistao punim sjajem, a obris briga koje se očitavaju na licu postao puno manje vidljiv. Nisam siguran i vrlo vjerojatno nikada neću saznati je li ovo što govorim točno, no bez obzira kojeg ste spola, isto vrijedi za obje strane. Uzmite nekoliko trenutaka dnevno, pogledajte svoju (bolju) polovicu i učinite nešto kako biste odagnali koju boru s lica koje gledate. Ako ništa drugo, budite toliko fer pa nemojte stvarati nove …

Charlie