Danas je prehrana stvar izbora. Često vrstu hranu diktira tempo života. Sreća je da se otvara sve više restorana različitih svjetskih kuhinja, što je dobro za one koji ne stignu sami pripremati jelo. Iz te palete svjetskih kuhinja izdvaja se jedna, za koju govore, a i znanstvenici tvrde, da je odlična za naše zdravlje.
Za mediteransku kuhinju se govori da je jedna od najzdravijih na svijetu. Znanstvenici su došli do rezultata da zdrava hrana iz tzv. mediteranskog načina prehrane može pomoći mozgu da bude u dobroj formi bez obzira na godine, te usporava njegovo starenje.
Prema riječima stručnjaka, mediteranski način prehrane čuva mozak od atrofije (skupljanja). Ovaj način ishrane naglašava potrošnju povrća, mahunarki kao što su grah, grašak i leća, voća, žitarica, ribe i mononezasićenih masti, kao što je maslinovo ulje. Osobe iznad 65 godina koje su jele više ribe, povrća, voća, žitarica i maslinovog ulja, imaju veću zapreminu mozga nego one koje nisu jele mediteransku hranu. Također, ove namjernice čine osnovu plana prehrane i pružaju tisuće mikroelemenata, antioksidanata, vitamina, minerala i vlakana koji djeluju zajedno i štite od kroničnih bolesti. Plan još prehrane uključuje nisku količinu mesa, zasićenih masti i mliječnih proizvoda, kao i blage do umjerene količine alkohola. Istraživanja su pokazala da ljudi koji su redovno jeli sastojke mediteranske prehrane, u usporedbi s onima koji nisu, imaju veći volumen mozga i više sivih i bijelih stanica.
Također, najnovija istraživanja pokazuju da je mediteranski način prehrane dobar za srce i metabolizam, te da štiti od raka, dijabetesa, gojaznosti i drugih bolesti. Otkriveno je da u prosjeku veličina mozga onih koji nisu slijedili mediteranski način ishrane bila manja od onih koji su ga slijedili. Razlika je mala i iznosila je otprilike oko pet godina starenja.
Još se točno ne zna zašto je mediteranska prehrana zdravija za mozak. Ali i prijašnja istraživanja su utvrdila da su veći unos ribe i povrća, a manji unos mesa, korisni za rast stanica mozga. Prehrana koja sadrži manje mesa, a više ribe dobra je za svakoga. Također je uputno jesti najmanje 85 do 140 grama ribe tjedno i ne više od 100 grama mesa dnevno. Takve navike u prehrani štite mozak od skupljanja.
Od skupljanja mozga pate i pacijenti s demencijom. Iako istraživanje pokazuje da ljudi, koji su na mediteranskoj prehrani, imaju veći mozak, još se ne zna kako ova određena hrana odgađa rizik od demencije, jer je sasvim sigurno da još dosta faktora na to utječe.
Znanstvenici su također otkrili da mediteranska prehrana može zaštititi od nastanka Parkinsonove bolesti. U nekim slučajevima takav način prehrane olakšava i simptome. Pretpostavlja se da je to stoga što namirnice iz mediteranske prehrane blagotvorno djeluju na živčani sistem, pa tako i mozak.
Nama koji smo mediteranska zemlja, takav vid prehrane ne bi trebao biti stran. Stoga, ako razmišljate o dugovječnosti i zdravom organizmu, napravite zaokret, nađite mediteranski restoran ili kupite mediteransku kuharicu.
M.Z.
